29. prosinac 2020. ostat će upamćen u memoriji Hrvata, kao dan tuge i očaja. Strašan i razoran potres magnitude 6.3 po Richteru doslovno je uništio Petrinju, Sisak, Glinu i okolna mjesta i sela u Banovini. Koliko je potres bio jak, najbolje govore slike srušenih kuća i očaja na licima ljudi koji su u nekoliko minuta izgubili sve.
Tako ćemo prošlu 2020. što prije pokušati zaboraviti a ovim silovitim i jakim potresom bavit će se zasigurno struka i znanstvenici.
No, znanstvenici će podatke koje su prikupili tijekom i nakon potresa analizirati još mjesecima, možda i godinama. Tako je talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV) napravio analizu deformacija tla koje su nastale kao posljedica potresa. Za analizu su koristili satelitske snimke radara sa sintetičkom aperturom (SAR) s platforme satelita Sentinel-1. Radi se o satelitima Europske svemirske agencije koji bi u Zemljinoj orbiti trebali pratiti promjene na površini, ali i pružati podatke u slučaju prirodne katastrofe kao što je ova, piše zimo.dnevnik.hr
Tijekom svoje analize usporedili su snimke petrinjskog područja napravljene 24. i 30. prosinca kako bi procijenili deformacije izazvane na površini te izradili interferogram koji na prvi pogled izgleda poput slike fraktala, no zapravo prikazuje kako su se širili potresni valovi nakon razornog potresa.
Analizom interferograma dobili su kartu površinskog pomicanja koja pokazuje koliko se zapravo tlo na područjima pogođenima potresom pomaknulo te kolika se energija oslobodila.
Prema njihovim analizama maksimalna vrijednost deformacije je oko +30 centimetara u zapadnom dijelu od rasjeda te oko -20 centimetara na istočnom dijelu od rasjeda na dubini od oko 4 kilometra.
Što se površine tiče, doc. dr. sc. Mladen Viher je napravio analizu amplitude pomaka i izračunao da ona na površini iznosi približno 20 centimetara. To znači da se šire područje grada Petrinje izdignulo za više od 12 centimetara, dok je tlo s druge strane rasjeda oko Glinskih Poljana, propalo za oko 7 centimetara.