Premijeru Andreju Plenkoviću posljednjih su dana puna usta borbe protiv radikalizacije pa je tako prije par dana nakon što je Danijel Bezuk pucao prema zgradi Vlade i policajcima građanima poručio da se uključe u borbu protiv radikalizma. Prema premijerovim riječima 22-godišnji mladić koji je teško ranio jednog policajca, nakon čega se bacio u bijeg te počinio samoubojstvo zapravo je bio radikaliziran te prema Plenkovićevim procjenama nije slučajno došao na Markov trg.
Upravo zato prema Plenkovićevim najavama starta borba protiv radikalizacije u kompletnom hrvatskom društvu, no pitanje je na koju točno radikalizaciju premijer misli kada je Sigurnosno-obavještajna agencija prije desetak dana u svojem izvješću detektirala kako je naša zemlja što se esktremizma tiče sigurna. Prema izvješću ove službe koja je zadužena za borbu protiv radikalizacije u Hrvatskoj ekstemizam nema ni snagu, ni potporu u javnosti.
“U Republici Hrvatskoj ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, nema pokretačku snagu niti potencijal za rušenje demokratskog ustavnog poretka, izazivanje nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera. Ekstremističke skupine su malobrojne, neorganizirane i sa slabom potporom javnosti. Stoga, ni jedna vrsta ekstremizma u Republici Hrvatskoj trenutno ne predstavlja značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti te se prijetnja procjenjuje niskom“, navedeno je u izvješću za prošlu godinu u kojem se ističu povremeni obračuni ekstremnih pripadnika navijačkih skupina koji remete javni red i mir te destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike u pojedinim sredinama, ali unatoč tome ekstremizam prema njima u našoj zemlji ne bi trebao ojačati, dapače u SOA-inom izvješču spominjue se tek velikosrpski i islamski radikalizam, a onaj velikorsprski prema njihovoj procjeni i dalje je prisutan u nekim državama te se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH.
”Velikosrpski ekstremizam promiče i poruke protiv širenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe uz isticanje privrženosti Rusiji”, smatraju u SOA-i u čijem su izvješću objasnili i islamski radikalizam.
“Iskustva zapadnih država pokazuju da su izvršitelji terorističkih napada često osobe sa psihičkim poremećajima koje su se samoradikalizirale. Stoga, latentnu opasnost predstavlja mogućnost nepredviđene samoradikalizacije pojedinaca koji bi, inspirirani terorističkom propagandom ili zbog psihičkih poremećaja, mogli pokušati izvesti teroristički čin”, zaključuju u ovoj instituciji.