Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” osudio je trend stvaranja nepovjerenja u javnom prostoru u pogledu reakcije i pružanja pomoći nakon potresa, apeliravši pritom na povjerenje u državu i poštivanje institucija.
Prije samog snimanja razgovora, premijer se vratio s obilaska stradalih područja.
U emisiji je rekao kako je njegov dojam u odnosu na prošli tjedan da su “razmjeri šteta puno veći nego što se na početku činilo”.
“Sad imam jedan osjećaj razmjera tih šteta koje su puno veće”, rekao je.
Nakon potresa od 6,2 stupnja po Richteru proglašen je dan žalosti. U zadnja 24 sata financijske godine prije zaključavanja riznice namijenili su 120 milijuna kuna interventnih mjera za županiju, te poslali sve postrojbe na teren. Zahvalio je i svim građanima koji su neposredno, vlastitom inicijativom, kroz nevladine udruge, na bilo koji način dali potporu.
“Vidjeli smo jednu veliku solidarnost hrvatskoga naroda i puni angažman svih službi. Ja sam to rekao danas i ponovit ću – ne možemo očekivati da na tako velikom području par sati ili par dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka. To jednostavno nije realno, ne samo kod nas, nego bilo gdje. I tu činjenicu moramo razumjeti”, poručio je Plenković.
Istaknuo je da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je na čelu Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa, u Domovinskom ratu bio na Banovini te da ima veliki autoritet i jako dobar odnos sa svim akterima na području Sisačko-moslavačke županije.
Plenković je rekao da je obišao više logističkih centara te da ondje ima toliko količina vode, hrane i higijenskih potrepština da je potrebno tjedan dana i ogroman broj ljudi samo da se sortira sve što je došlo.
“Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti”, istaknuo je. Dodoaje kako su u jednom od logističkih centara koje je posjetio i volonteri iz Slavonije.
“Pa i oni su volonteri. Dolaze s istom namjerom. Zato mi je zasmetao taj jedan, možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati”, poručio je.
Upitan je i o svojoj izjavi o pokušajima demontiranja države.
“Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu”, rekao je Plenković.
Na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije… vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.
“Ma tko je taj koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka?”, upitao se Plenković.
“Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek’ čitaju zakon, nek’ vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija”, rekao je Plenković.
Dodao je kako se tome protivi zbog digniteta države i institucija, koje, kako je istaknuo, imaju svoju trajnost.
“Moramo poštovati institucije”, istkanuo je.
Naglasio je da je Državna riznica do utorka popodne već imala uplaćenih 60 milijuna kuna, a Crveni križ skoro je došao do 35, 36 milijuna.
“Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu kome – svojim sugrađanima”, rekao je Plenković.
“Sto posto sam u pravu. Nije to nikakvo netrpljenje kritike, to je analitičko praćenje o čemu se radi”, dodao je.
Kada, kako i kome će novac biti distribuiran, navodi da ima više rashoda.
“Mi smo interventno dali novac županiji da podijeli gradovima i općinama. Vodimo računa – Sisačko-moslavačka županija je svojevrsna sinteza teškog socijalističkog nasljeđa, svih problema hrvatske ekonomske tranzicije, demografske devastacije, teških posljedica ratne agresije nakon Domovinskog rata, poplava i potresa, dakle nema što se tu nije dogodilo”, rekao je.
Sve je to, dodaje, u zadnjih 30 godina sinteza puta prema boljem.
“Moramo to osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije i gospodarstva i društva i uopće recimo to tako, ekonomskog preumjeravanja. U toj županiji je recimo jako dobro krenula gaming industrija, dakle oni su pronašli jednu nišu, bilo da je to Sisak, bilo da je to Novska u kojoj su sjajni, u kojoj su kompetitivni i gdje su na europskoj i globalnoj razini našli jedan vid koji do tada nije postojao. I to je jedan primjer što nam je bitno i za Europsku uniju i nacionalni program oporavka i otpornosti kao ona tranša koju zovemo digitalna transformacija. To je vrlo važno”, istaknuo je Plenković.
Što se tiče sredstava, mi ćemo ih kaže, koristiti što za obnovu, što za kupnju bitnih apekata, bilo da su to kamp kućice, mobilne kućice, kontejneri – dakle postoji niz konkretnih potreba ljudima.
“I to je dobro rekao potpredsjednik Milošević koji poznaje i mentalitet ljudi dolje, da se oni unatoč tome što su im kuće razrušene neće htjeti prihvatiti alternativni smještaj. Bilo je ponuda hotelskih kuća, bilo je puno opcija. Jedan dio ljudi ne napušta svoje ognjište, svoje stečevine, stoku koja tamo postoji u ruralnim krajevima. Ljudi jednostavno ne žele. I zato moramo osigurati alternativni smještaj koji nije u nesigurnoj kući od potresa, nego je blizu kuće, a ima se suhi krov nad glavom”, zaključio je Plenković.