U zadnjih nekoliko godina Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa profiliralo se kao jedna od najstabilnijih institucija u zemlji, institucija koje bez političkih upliva profesionalno odrađuje svoj posao.
No, premda bi se u svakoj demokratskoj zemlji nepristranost u dijelovanju institucija ovog tipa podrazumijevala, u Hrvatskoj je upravo ta nepristranost Povjerenstvu stvorila probleme radi kojih su se našli na piku kako aktualnog premijera Plenkovića, tako i njegova pretkodnika u HDZ-u Tomislava Karamarka.
Dodirne točke između Plenkovića i Karamarka nije lako pronaći, no Povjerenstvo je definitivno točka na kojoj se mogu poistovjetiti. I taman kada se učinilo da u Hrvatskoj nešto funkcionira u pravom smislu te riječi na scenu stupa Visoki upravni sud donoseći odluku temeljem koje Povjerenstvo ostaje bez najznačajnijeg dijela svojih ovlasti, odnosno odlučivanja o kršenju načela obnašanja dužnosti. Time su u vodu pale gotovo sve najznačajnije odluke Povjerenstva.
Primjera radi, sada u vodu pada Karamarkov slučaj konzultantica, Plenkovićevi slučajevi Helsinki, Borg i drugi, nije više upitna ni stipendija Davora Bernardića, niti sporovi zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Plenković je pak ovime došao na svoje jer se od početka mandata Nataše Novaković ne prestaje sukobljavati sa šeficom Povjerenstva, koju je HDZ kao nasljednicu Dalije Orešković instalirao na čelu ove institucije nadajući se da će svirati po njihovim notama. No, Novaković se po svemu sudeći otela kontroli i nastavila djelovati nepristrano baš kao što je to činila njena prethodnica Dalija Orešković. Tijelo koje su ove dvije žene nastojale pretvoriti u nezavisnu i profesionalnu instutciju ovom sudskom odlukom kao takvo prestaje postojati gubeći svoju najvažniju ovlast.
Inače, Visoki upravni sud ovu odluku donio je na slučaju Bandić. Njemu je Povjerenstvo odredilo kaznu u iznosu od 40 tisuća kuna jer se doveo u ovisan položaj o pokojnom odvjetniku Marijanu Hanžekoviću u trenutku kada mu je njegovo odvjetništvo društvo uplatilo jamčevinu u iznosu od 15 milijuna kuna kako bi izašao iz pritvora, u kojemu je prije sedam godina boravio. Prema sudskoj odluci, nema ništa sporno ni u tome što je Bandić novce za svoju predsjedničku kampanju primao i po završetku izbora.
U javnom se prostoru inače dugo progovaralo o Plenkovićevim metodama za obračun s Povjerenstvom koje mu je stalo na žulj, jedno je vrijeme Kuščević smišljao zakon kojim bi trebao doskočiti Povjerenstvu, no izgleda da za to sada s obzirom na sudačku odluku niti nema potrebe. Priča međutim na ovome neće stati jer iz Povjerenstva već najavljuju žalbe uz ostaloi i europskim instutcijama koje ionako nemaju pretjerano pozitivnu percepciju o Hrvatskoj.