PLENKOVIĆEVO POLJULJANO ZDRAVLJE: Slijede ključni dani za oporavak, suradnici ga ne pamte ovako nervoznog

Foto: Cropix

Samoizoliran, ali ne i odmoran, tako se nekako u kratkim crtama može opisati premijer Andrej Plenković koji boluje od koronavirusa. Poruke potpore od europskih i regionalnih lidera na adresu hrvatskog premijera ne prestaju stizati, no zato mu se ni jednom riječju nije obratio njegov hrvatski kolega, predsjednik Zoran Milanović, koji mu čak ni iz kurtoazije nije poželio brz oporavak i povratak na posao. Plenković je prve dane korone preživio s relativno blagim simptomima, uz kašalj i osjećaj umora, no predstoji mu ključan period, odnosno tri ključna dana. Naime, ako je suditi po iskustvima renomiranih domaćih i inozemnih liječnika, deseti se dan smatra ključnim za oporavak od ovog nepoznatog neprijatelja. Tijek bolesti svojedobno je javno objašnjavao liječnik iz Covid bolnice i voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić koji je upozorio da se sve učestalije susreću s teškim simptomima kod mladih pacijenata, nepušača dobrog zdravlja. Međutim, Baršić je naglasio i kako se pacijentima stanje naglo pogorša 10. ili 14. dan bolesti, što je period koji Plenkovića tek očekuje jer je pozitivan test primio 30. studenoga, no u izolaciji je proveo i vikend prije toga ponedjeljka. Mnogi koji su proteklih dana pratili online aktivnosti predsjednika Vlade, za njegovo su se zdravstveno stanje zabrinuli nakon javljanja na sjednicu virovitičkog gradskog poglavarstva. Tada je, naime, Plenković bio neuobičajeno crven pa se dio onih koji ga prate pobojao da bi mu se stanje moglo pogoršati.

Nervozni premijer

Prema riječima doktora Baršića, tijek bolesti ide tako da počne s nekom gripoznom fazom, što je Plenković, prema porukama iz njegova kabineta, već ostavio za sobom. Prebrodio je i krizni peti te šesti dan, kada nerijetko dolazi do hospitalizacije, međutim: “Slijedi pogoršanje kada dolazi do oštećenja pluća u smislu tromboza u krvnim žilama. Ljudima se tu pogorša plućna funkcija. Imamo i one koji su otišli kući i vratili se u bolnicu s novom upalnom reakcijom. To je jedan autoimuni proces, naše obrambene snage nas uništavaju”, kaže doktor Baršić. I u analizi Svjetske zdravstvene organizacije, objavljenoj na BBC-ju, koja se temelji na kineskim podacima, kaže se kako je prosječno vrijeme oporavka oko dva tjedna, no naglašava se kako bolest za neke može postati mnogo ozbiljnija tek deseti dan od zaraze. Transformacija u tom slučaju može biti nagla, a prate je otežano disanje i upala pluća, i to zbog toga što ovim putem imunosni sustav nastoji pružiti otpor. Dio oboljelih zbog toga desetog dana završava u bolnici na terapiji kisikom, ali i zbog dugoročnih posljedica koje ostavlja na organizam korona se smatra ozbiljnim oboljenjem. Kod nekih oboljelih zabilježene su posljedice na mentalno zdravlje, dio oboljelih nije se uspijevao oporaviti mjesecima, a bilo je i onih koji su se zarazili i drugi put. U jednoj studiji u koju je BBC dobio uvid procjenjuje se da je svaka dvadeseta osoba bolesna minimalno osam tjedana. Na Plenkovićevo poljuljano zdravstveno stanje i činjenicu da mu najgori dani tek dolaze loše bi se mogao odraziti i stres. Niz njegovih bliskih suradnika otkriva nam kako Plenkovića ne pamte ovako nervoznog. On je izvan sebe, opisuju premijerovo stanje njegovi suradnici pa napominju kako mu je dosta svega i kako je i sam svjestan da Hrvatska gubi kompas u borbi s koronom. Pita se imaju li propisane mjere učinka, a osim toga, strahuje i za opstanak gospodarstva s obzirom na to da od njega dio javnosti zahtijeva potpuno zatvaranje koje si naša zemlja teško može priuštiti. Ako uvedemo potpunu karantenu i zatvorimo sve one djelatnosti koje smo zatvarali proljetos, gospodarstvenici će od Plenkovićeve vlade tražiti financijsko obeštećenje koje si država ne može priuštiti. Ugostitelji mu već prijete tužbama, a Plenković smatra da bi njihove tužbe mogle biti tek uvertira u val nezadovoljnika, sve to moglo bi se manifestirati ne samo na proračun i funkcioniranje države nego i na njegovu političku budućnost i karijeru.

Narušeno povjerenje

Iako niz istraživanja kaže da Hrvati zasad još vjeruju Stožeru, Plenković je svjestan da je to povjerenje klimavo, zato i jesu uvedene novčane kazne za prekršitelje mjera, no pitanje je hoće li to biti dovoljno. Jasno je da se generali ne smjenjuju usred bitke pa je razumljivo to što se Plenković ne odriče Vilija Beroša i ostalih članova Stožera, u kojem on osobno još ponajviše povjerenja ima u doktoricu Markotić. Uz to, nervozni i samoizolirani premijer ušao je u sukob s članovima Vladina znanstvenog savjeta. O tome da su članovi tog savjeta nezadovoljni donesenim mjerama te da Plenkoviću prijete napuštanjem Savjeta i nezapamćenim skandalom, naš je tjednik već pisao, no izgleda da su te prijetnje doprle i do predsjednika Vlade koji je preko svojeg predstojnika Zvonimira Frke Petešića najprije u medije pustio glasinu o tome da su znanstvenici izbačeni. “Međusobno povjerenje je narušeno i ovakva suradnja nema smisla”, poručio je Petešić nekolicini članova Znanstvenog savjeta koji su potpisali javni apel u kojem su kritizirali mjere protiv epidemije. Taj je javni apel Plenković, prema tvrdnjama upućenih, protumačio kao udar na njega i njegovu vladu, poistovjetio ga je s politizacijom te svojim suradnicima otkrio kako kritični znanstvenici ne sagledavaju ekonomske posljedice kolektivnog zatvaranja. Premda su sami znanstvenici, njih pet potpisnika apela, ali i dio javnosti shvatili da im se premijer zahvalio na suradnji te ih izbacio iz Savjeta, iz Vlade su ubrzo to demantirali, navodeći da nije donesena nikakva odluka. Priča se zakomplicirala nakon što je Frka Petešić telefonom kontaktirao epidemiologa Branka Kolarića, Andreju Ambriović-Ristov i Nenada Bana. Premda Igora Rudana i Petru Klepac nije uspio dobiti telefonom, znanstvenici su se javno složili da im je predstojnik premijerova Ureda jasno dao do znanja da raskidaju suradnju zbog narušenog povjerenja.



Dosad je Plenković dokazao da kroz sve krize pliva vješto i smireno, a ova njegova nervoza može se smatrati još jednim pokazateljem da Hrvatska gubi bitku s koronom. Gubi, s druge strane, Plenković bitku s političkim pristupom jer su zatečeni znanstvenici ono što smatraju otkazom primili telefonski, preko Frke Petešića, a ne službeno, odnosno pisanim putem. Koliko god je Plenkoviću trenutno teško, što zbog bolesti, što zbog političkih i kriznih okolnosti, čini se da ništa lakše nije ni Frki Petešiću, članu ovog savjetodavnog tijela, ali i čovjeku koji je donedavno diskretno stajao uz premijera primajući sve udarce namijenjene Plenkoviću. Inače, poseban trn u Plenkovićevu oku je epidemiolog HZJZ-a Branko Kolarić. Riječ je o SDP-ovcu kojega je premijer u prvim mjesecima pandemije uvažavao, međutim, otkako on javno kritizira donesene mjere te zaziva strože, Plenković mu nije sklon, premda je upravo on još početkom studenoga upozoravao kako je u Hrvatskoj izgubljena kontrola nad brojem zaraženih. Krajem prošlog mjeseca Kolarić se zalagao za uvođenje većine mjera koje su na snazi bile proljetos, no njegovi javni apeli nisu pali na plodno tlo, a vjerojatno su najgore sjeli Kolarićevu šefu Krunoslavu Capaku s kojim ovaj ni prije nije uspijevao pronaći zajednički jezik.

Politički autogol

I doktor javnog zdravstva i genetske epidemiologije međunarodnog ugleda Igor Rudan koji je u početku umanjivao opasnost epidemije, s vremenom je uvidio kakva nam pošast prijeti pa je početkom studenoga izjavio kako je od sredine listopada u Hrvatskoj širenje zaraze izmaklo kontroli, upozorivši na to da bismo se mogli dovesti do toga da će se u bolnicama naći veliki broj starih i životno ugroženih pacijenata. Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” Andreja Ambriović-Ristov također je krajem studenoga upozoravala na to da kasnimo s mjerama, napominjući da nije poznato koliki je broj zaraženih te da se oni ne mogu na vrijeme slati u izolaciju. Na nedostatke u borbi s koronom upozoravao je i molekularni biolog Nenad Ban, baš kao i epidemiologinja Petra Klepac koja je krajem studenoga upozorila na to da se većina zemalja odlučila za oštrije mjere te da u Europi samo Estonija ima blaže mjere od naših. Sva ta javna upozorenja i apele Plenković nije shvatio ozbiljno, a obračun sa znanstvenicima već se sada u političkim krugovima opisuje kao najveći politički autogol svih vremena. Savjetnike koje je angažirao da mu daju savjete Plenković je posmicao jer se s njihovim savjetima ne slaže, figurativno na sebe preuzimajući svu odgovornost u borbi s pandemijom. Ljetos, kada je požurio s izborima, dobro je procijenio da najgori dani tek dolaze, međutim, da će biti baš ovako teški i da će se korona od koje i sam boluje do ove mjere poigravati njegovom političkom karijerom, Plenković vjerojatno nije mogao ni sanjati.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI