Porezni stručnjak uvjeren je da nema poreznog rasterećenja. Ponudio i dokaze

“Kao dokaz da nema poreznog rasterećenja kazao je i kako se ne može raditi rasterećenje na prihodnoj strani proračuna, a da se ne diraju rashodi. Imamo situaciju da u javnom sektoru sve više ljudi obavlja istu količinu posla i to je problem”, naglasio je.

“Ja sam pristalica jedne jedine stope poreza na dohodak. Ovi koji predlažu više stopa (tzv. progresivno oporezivanje) moraju obrazložiti koje učinke misle postići. Veća stopa oporezivanja bogatih opet će se prelomiti na leđima radnika i umirovljenika jer će se plaća jednog predsjednika Uprave prelomiti na cijenu proizvoda koje proizvodi ta kompanija”, kazao je u emisiji Studio 4 HRT-a porezni stručnjak Hrvoje Zgombić.

“Što je s onima koji rade 12 sati dnevno i tako zarađuju više. Hoćete li i njih više oporezivati?”, upitao je Zgombić.

Hrvatska kadrovski osiromašena

Naglasio je kako je Hrvatska kadrovski osiromašena i potrebno je privući strance da rade kod nas. Iznio je primjer jednog bugarskog financijskog direktora koji je u svojoj zemlji zarađivao 200 tisuća eura bruto, a 150 tisuća nego. Došao je u Hrvatsku i bruto mu je pao na 70 do 80 tisuća eura.

Zgombić je kazao kako je od 2018. udio poreznih prihoda u BDP-u identičan i iznosi oko 20 posto. To je dokaz da poreznog rasterećenja nije bilo jer bi u protivnom taj postotak padao. Kao dokaz da nema poreznog rasterećenja kazao je i kako se ne može raditi rasterećenje na prihodnoj strani proračuna, a da se ne diraju rashodi. Imamo situaciju da u javnom sektoru sve više ljudi obavlja istu količinu posla i to je problem, naglasio je.



“Pitanje treba li Vlada ulaziti u odnos poslodavca i radnika je teško pitanje. Minimalne se plaće isplaćuju samo u sektorima koji nisu konkurentni, tekstil, odjeća i obuća. Lako je odrediti minimalnu plaću kad se to radi na teret poslodavaca”, kaže Zgombić.

Podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić predstavio je jučer u Saboru četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, poručivši da je porezna politika u funkciji poticanja pozitivnog poslovnog okruženja, stimuliranja investicija, rasta plaća i standarda građana. Oporba je sasula niz kritika – ocijenivši da se reformom ide u korist najbogatijima.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI