Posljedice pandemije najviše osjećaju najranjiviji u društvu

Osobe koje žive u siromaštvu često nemaju adekvatne uvjete stanovanja, što im može biti prepreka u zaštiti zdravlja i pridržavanju epidemioloških preporuka, a u posebnom riziku su stariji, beskućnici, Romi i stanovnici ruralnih područja, istaknuto je u online raspravi održanoj u utorak.

“Ova epidemija promijenila je način na koji radimo, provodimo slobodno vrijeme, kako se brinemo jedni o drugima i sigurno je kod mnogih potaknula strahove. Istovremeno je pokazala koliko smo povezani, koliko ovisimo jedni o drugima i koliko je podrška najranjivijima važna”, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi “Utjecaj koronavirusa na najranjivije – Kako zaštititi socijalna prava?”.

Podršku najranjivijima Hrvatska, kao Ustavom određena socijalna država, dužna je i obavezna pružiti svojim građanima kroz socijalno osjetljive i učinkovite sektorske politike, dodala je. To ne uključuje samo politike sustava socijalne skrbi, već i politike rada i zapošljavanja, stanovanja, zdravstva, obrazovanja, suzbijanja diskriminacije i regionalnog razvoja, a te politike moraju biti međusobno i povezane.

Mreža pružatelja socijalnih usluga nedovoljno je razvijena u Hrvatskoj zbog čega mnogi korisnici nemaju dostupne socijalne usluge, upozorila je Vidović, a problem su i niska socijalna davanja te velik broj ljudi koji u Hrvatskoj žive u riziku od siromaštva, najčešće osobe starije životne dobi.

Pandemija najviše pogodila korisnike sustava socijalne skrbi

“Svjesni smo da je učinak pandemije najviše pogodio korisnike sustava socijalne skrbi”, istaknula je državna tajnica u Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.



Rizici od siromaštva su sve veći, kao i potrebe građana koji do sada nisu bili korisnici sustava jer se suočavaju s nezaposlenošću, obiteljskim stresom zbog zatvorenosti u kući, gubitka zdravlja, izolacije, predrasuda i nedostatka resursa za prevladavanje takvih izazova i nepovoljnog položaja, dodala je. Pandemija pokazuje ozbiljne posljedice zdravstvene, socijalne i ekonomske nejednakosti kakve doživljava velik broj ljudi u našim zajednicama.

Nastojeći odgovoriti na pojačane potrebe, pored redovitih sredstava za isplatu naknade iz sustava socijalne skrbi, vlada je osigurala i dodatna sredstva za potencijalno nove korisnike zajamčene minimalne naknade, jednokratne naknade, ali i sredstva za oporavak, izvijestila je Pletikosa.

S ciljem daljnje zaštite starijih osoba i osoba iz drugih ranjivih skupina, koji su prepoznati kao zdravstveno najugroženiji ovom epidemijom, osnovano je međuresorno savjetodavno i stručno tijelo.

Epidemija loše utjecala na kvalitetu života

Rasprava se održala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. listopada, a ujedno je i prva u nizu online raspara “Kava za ljudska prava” koje organizira Ured pučke pravobraniteljice. Okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici organizacija civilnog društva koji su govorili o problemima s kojima se susreću na terenu.

Tako je Olja Družić Ljubotina iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu navela da je epidemija loše utjecala na kvalitetu života osoba s invaliditetom kojima je otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, a problem im predstavlja i socijalna distanca jer često ovise o pomoći drugih na svakodnevnoj bazi.

Navela je da su žene na prvoj liniji obrane, jer veliku većinu zdravstvene i socijalne radne snage čine radnice u trgovinama, školama, domovima za starije, bolnicama, a više su i izložene i nasilju u obitelji koje je poraslo u epidemiji.

Smatra da na potrebe ranjivih skupina treba odgovoriti s ciljanim mjerama, da bi se socijalne usluge i prava trebale ciljano proširiti na najrizičnije skupine. Potrebno je i ulagati u njihovu zaštitu, a ne raditi uštede na njima, dodala je Družić Ljubotina, podsjetivši na prošlu ekonomsku krizu kada su kresana prava najranjivijima što je dovelo do još veće socijalne nejednakosti.

Problemi raznih ranjivih skupina

Sudionici rasprave naveli su i probleme drugih ranjivih skupina. Tako pripadnicima romske zajednice tijekom epidemije problem predstavlja učenje na daljinu jer neka djeca nemaju adekvatne uvjete i uređaje za praćenje online nastave, a roditelji djeci ne mogu pružiti dovoljnu podršku u praćenju obrazovnog materijala.

Beskućnici su posebno ranjiva skupina jer objedinjuju više ranjivih skupina – starije osobe, osobe lošeg zdravstvenog i mentalnog zdravlja, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, ali i s poteškoćama ovisnosti. Na početku epidemije organizacije koje se bave beskućništvom bile su prepuštene same sebi, a suočile su se i s problemom nedostatka prostora za samoizolaciju i nemogućnošću testiranja, upozorila je Đordana Barbarić iz udruge Most.

U problemu su i stanovnici ruralnih područja od kojih neki nemaju struju, vodu pa ni grijanje ili ceste.

Iako radnici sami po sebi nisu ranjiva skupina, Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) istaknula je da je pandemija dovela određenu razinu neizvjesnosti i potencijalan gubitak radnih mjesta zbog velikog broja ugovora na određeno. Također, SSSH želi potaknuti sindikalno organiziranje radnika jer je epidemija pokazala drastičnu razliku u mogućnosti zaštite prava radnika koji su sindikalno osigurani i onih koji su ostavljeni “na milost i nemilost” poslodavca.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI