PRAVNI STRUČNJAK OTKRIVA: Koliko će državu koštati fijasko sa suđenjem Todoriću?

Photo: Marko Prpic/PIXSELL

Ivica Todorić dobio je ‘prvu rundu’ protiv države. Na zagrebačkom Županijskom sudu oslobođen je optužbi da je Agrokor, zajedno s troje suradnika, oštetio za 1,25 milijuna eura.

Sve ovo pokrenulo je špekulacije da bi ‘Gazda’ na kraju cijele pravosudne priče mogao izići kao slobodan čovjek, a ako doista iziđe to bi značilo da je država silne novce bacila ‘u ništa’.

Novca kojeg su, dakako, osigurali porezni obveznici. A ako je tako, onda je shodno postaviti pitanje koliko će nas to sve stajati?

Imate dvije vrste troškova. Jedni su oni koji će se vidjeti, koji će se dosuditi optuženiku – kad se, i ako se, presuda potvrdi na višem sudu – i to je ono što će se transparentno, do lipe znati jer će iznos pisati u sudskoj presudi”, pojašnjava nam naš ugledni odvjetnik, poznat po angažmanu u sličnim predmetima, koji je zbog osjetljivosti teme htio ostati anoniman.

Srećom, ima jednu dobru vijest za obveznike.



“Ti troškovi zavise od toga koliko je radnji obavljeno, a ovdje ih nije bilo puno jer je postupak trajao relativno kratko pa iznos neće biti astronomski“, pojašnjava.

No, i ovdje postoji ono “ali”.

“Da, to su oni drugi troškovi. Primjerice, da je DORH morao angažirati poprilično skupo – sjećate se onih cifri u silnim iznosima – svoje vlastite vještake da bi to nešto utvrdio.”

Prisjetili smo se, vijest je iz 2017. godine, a DORH je zatražio dodatnih pet milijuna kuna iz proračuna.

“I tu dolazimo do onoga što je po meni možda i ključno pitanje. Koliko je bilo svrhovito to što su oni angažirali vještake i potrošili značajan novac ako se kasnije ispostavi da je to zapravo bilo neosnovano? Tu kreće nova faza problema. Možemo li mi zaista preko nekakvih sudskih vještaka za računovodstvo i raznoraznih revizora dobivati zaključke što je zakonito, a što nije? Tu je uvijek jedan vječni raskorak. Vi pitate revizore, oni daju nekakvo svoje mišljenje, međutim, kriterij po kojim se oni vode vrlo često nije kriterij po kojem će se sud na kraju voditi“, upozorava.

Preveo nam je to na “običan jezik”.

“Dakle, imate jedan, knjigovodstveni kriterij, i imate kriterij suda koji malo drugačije gleda – na sudu je bitno tko je kome i je li nanio štetu. Ako nešto niste knjižili, ne znači da ste automatski krivi i da će te biti kazneno suđeni. Vrijedi i obratno, ako nešto jeste knjižili, ne znači da ste nevini. A upravo na taj, krivi način ponašaju se revizori, računovođe i sudski vještaci. Oni miješaju kriterij knjiženo-ne knjiženo s kriterijimem kriv-nevin koji s tim nema veze”, upozorava.

A razlog zašto je tako, smatra, leži u DORH-u koji – da bi si olakšao posao – preležerno koristi revizore za takve analize. Ipak, nije se usudio procijeniti koliko bi nas ta ‘ležernost’ na kraju mogla stajati.

“Tih pet milijuna su samo dodatni troškovi, mimo onih iz redovnog financiranja DORH-a. Ovdje je toliko troškova da je sve teško zaračunati. Ma čak i jedna bizarna stavka, kao što je trošak fotokopiranja dokumentacije, ovdje može postati astronomska“.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI