Vlada je u utorak, 20. listopada, predstavila nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa. Ovim mjerama osigurava se potpora privatnom sektoru, radnicima i zaposlenicima.
Bivši ministar financija Slavko Linić, kojeg smo pitali što misli o mjerama, rekao je da je Vlada dobro odradila svoj posao.
Većinu bruto domaćeg proizvoda stvaraju ugostiteljstvo i turizam, koji su najviše stradali, pa smatra da će ove mjere pomoći u očuvanju radnih mjesta.
Dodaje da ponovni ‘lockdown’ ne bi bio dobar za samu proizvodnju.
“Smatram da cijela Europa izbjegava pravi ‘lockdown’. Ipak sada dobrim dijelom privreda radi, mjerama se ide tako da se pomogne gospodarstvu, a da se ne našteti zdravlju građana”, zaključuje.
Komentirao je i odnos predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
“Tu nisam objektivan jer imam puno prigovora za Milanovića. Smatram da je on pogreška za predsjednika, ali tako su htjeli birači”, rekao je.
On izvodi cirkus te bi njegove provokacije trebalo ostaviti sa strane, dodao je.
“Bojim se da u tom sukobu gube političari jer građani stvaraju loše mišljenje o njima, pa važnije stvari poput ovih mjera za očuvanje radnih mjesta padaju u drugi plan. Čini se kako svi više volimo cirkus, a ne ozbiljan rad”, zaključio je.
Mjere koje su predstavljene odnose se na skraćivanje radnoga vremena, koje se sada smanjuje na 70 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s 2000 na 2800 kuna.
Zatim, uvodi se stupnjevanje potpore sukladno padu prometa.
Tako potpora za pad prometa od najmanje 40 posto iznosi 2000 kuna po radniku. Onda za pad prometa od 45 do 50 posto 2500 kuna, za pad od 50 do 55 posto ide 3000, za 55 do 60 3500, a 4000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više.
Također, korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa na sve ove iznose.
Nadalje, proširuje se krug djelatnosti koje su uključene u dobivanje potpore, pa su uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodani sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.
Korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2000 kuna po radniku.
Ukupan trošak svih ovih mjera trebao bi ukupno iznositi između 300 i 350 milijuna kuna.