Iako posljednjih godina nije politički aktivan, ime Slavka Linića i danas ima svoju težinu kada ga se spomene u javnom prostoru. A kako i ne bi; iza njega je puno godina u stranci, ali i na važnim funkcijama koje je obnašao. Slavko Linić bivši je riječki gradonačelnik, bivši potpredsjednik Vlade u mandatu Ivice Račana i bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića.
Možda su neki na njega zaboravili, no mi nismo, pa smo tako nedavno popričali s njim te ga pitali što radi, kako je te kako komentira aktualna politička zbivanja i previranja.
Kako se ovih dana u saborskim klupama naveliko razgovara o proračunu koji je uslijed epidemije koronavirusa suočen s novim deficitima, zanimalo nas je i što misli o rebalansu, ali i o aktualnom ministru financija Zdravku Mariću, pred kojim su veliki izazovi. Uostalom, sa sličnima se problemima i Linić suočavao pošto je i sam vodio taj resor u vrijeme globalne krize.
Slavko Linić je rođen u malom mjestu Mikelji iznad Rijeke, pohađao je srednju ekonomsku školu u Rijeci, a na Ekonomskom fakultetu diplomirao je 1973. godine. Hrvatska javnost ga najviše pamti kao ministra financija, kada je uveo fiskalizaciju te time uveo reda u porezni sustav i spriječio utaju poreza.
Stoga ne čudi ga pitanje proračuna i dalje zanima i da, naravno, ima svoje prijedloge u ovim kriznim vremenima.
“Trebalo bi promijeniti porezna opterećenja na plaće kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i povećanje neoporezivog dijela, a povećati i uvesti poreze na nekretnine. Time bi se povećala potrošačka moć naših građana, umanjila ovisnost lokalnih jedinica o porezu na dohodak, a teret financiranja zdravstva prebacio na imućnije građane”, kaže nam Linić koji i dalje razmišlja kao pravi socijaldemokrat.
Što se tiče Vlade općenito, nada se da će biti uspješniji u povlačenju sredstava iz europskih fondova te da ostaje ona stara boljka, a to je provedba reformi, poput reforme zdravstva i uprave.
Za svog nasljednika, ministra Zdravka Marića, ima riječi hvale. Smatra kako odlično poznaje problematiku te vrlo uspješno komunicira istu. “Zato je uspješan u kreiranju proračuna. Do sad je uspješno kontrolirao ukupni dug i deficit te nova zaduženja”, kaže nam Linić.
Nismo mogli odoljeti, a da ga ne pitamo što misli o već pretjeranom sukobu premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića za koji i on drži da je nepotreban i neprimjeren način komunikacije. Smatra kako u ovim teškim vremenima svojim sukobom ruše ugled političara i gube povjerenje građana.
Za razliku od mnogih koji okolišaju po tom pitanju Linić jasno upire prstom u krivca sukoba. “Sukob je započeo predsjednik i zato je odgovornost na njemu, a nažalost ne prestaje takvim načinom komuniciranja. Nisam odobravao premijeru što je odgovarao na takve provokacije, a što je nakon nekog vremena i sam uvidio pa je odustao”, rezolutan je.
S bivšim premijerom Milanovićem nije se rastao u “najboljim odnosima” stoga i ne čudi da o njemu i nema baš pretjerano lijepo mišljenje. “On je vrlo narcisoidna osoba koja ne trpi drugačija mišljenja, uspješne osobe i suprotstavljanja, te tada u sukobu s takvim osobama koristi sva moguća sredstva, dozvoljena i nedozvoljena”, objašnjava najveći problem predsjednika.
Općenito kaže kako je sa svim ministrima u tadašnjoj Vladi imao konkretan i profesionalan odnos, no bez privatnih druženja.
Mane današnjih političara
Smatra kako je ova kriza teška, no da je za hrvatske političare bilo i gorih trenutaka u novijoj hrvatskoj povijesti poput Domovinskog rata uz koju je došao i proces pretvorbe i privatizacije. Tvrdi da je velika prednost tadašnjih političara bila što su mnogi od njih bili gospodarstvenici pa su time i njihove odluke bile konkretnije i kvalitetnije. Smatra kako današnji političari imaju veliki minus.
“Današnji političari imaju vrlo malo iskustva u gospodarstvu tako da su rasprave ispolitizirane s previše osobnih diskvalifikacija”, odgovara Linić na pitanje o usporedbi “stare garde” i današnjih snaga.
U svojih 30 godina u visokoj politici svjedočio je velikim promjenama u hrvatskom društvu te nas je zanimalo što se najviše promijenilo u tom periodu.
“Promjena društvenog i ekonomskog sustava utjecala je na društvo, postali smo više otuđeni, konzervativniji u mnogo čemu. Nezadovoljni smo i volimo kriviti druge za osobne neuspjehe . Društvo se znatno ekonomski i financijski raslojilo, negativne pojava u društvu je svakako korupcija i nemoralnost u poslovanju poput neisplate plaća, ne uplaćivanje poreza i doprinosa i ostalog”, govori nam Linić.
Tvrdi kako su se te promjene odrazile su se i na djelovanje političara što je i razlog sve manje potpore građana i sve veće nezainteresiranosti mladih obrazovanih ljudi za politiku.
Dodaje kako su pojedinci koji danas ulaze u politiku, a nisu bili u doticaju s njom prije, pozitivna stvar. “Mogu donijeti promjene u politiku, ali samo ako programima i djelovanjem donose nove ideje za boljitak građana“, smatra Linić dodajući kako “ne smiju biti opterećeni osobnim diskvalifikacijama i negativizmom ili populizmom”.
Naravno, nas je najviše zanimalo čime se Slavko Linić bavi danas kada nije u politici. Kaže nam kako svojim znanjem iz financija i ekonomije pomaže gospodarstvenicima. Ipak, većinu vremena provodi u fizičkim aktivnostima što nije stigao u vremenima kada je bio politički aktivan.
Na povratak u politiku niti ne pomišlja. Rezolutno nam odgovara: “Nikad više u politiku!”
Dodaje kako je u politici bio kao stručna osoba na odgovornim mjestima, a kako više ne može aktivno raditi u izvršnoj vlasti sama politika kao takva ga ne zanima.
Iako ga politika ne zanima, zanimalo nas je pamti li koji trenutak iz svoje političke karijere kao poseban, a on nam na to odgovara kako mu je teško izdvojiti najdraži trenutak iz karijere. “Osobno nisam zlopamtilo pa teške trenutke nastojim zaboraviti, a sve što je pozitivno dio je moje memorije i stoga ne mogu izdvojiti jedan najdraži trenutak”, zaključuje Slavko Linić.