Potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju u prvi je plan, uz nacionalne političare, doveo i one lokalne. Široj hrvatskoj javnosti dosad je bilo malo poznato da dio tih lokalnih političara svojim sredinama rukovodi dok ih redovito prozivaju za razne afere i sumnjive poslove. No to nije ništa neobično za ovaj kraj, što potvrđuju i dugogodišnji sudski procesi koji se vode protiv nekadašnje županice Sisačko-moslavačke županije, osebujne bivše SDP-ovke Marine Lovrić-Merzel.
Nakon političkog pada otprije nekoliko godina, Lovrić-Merzel na poziciji župana zamijenio je HDZ-ov Ivo Žinić, čovjek koji se posljednjih dana uspio zavaditi sa svojim kolegom, petrinjskim gradonačelnikom Darinkom Dumbovićem oko isplate naknada za obnovu potresom pogođenih područja. U ovom kraju sumnja se da bi obnova mogla ići po političkom ključu te da bi Žinić kao alfa i omega tog procesa mogao pogodovati HDZ-ovim općinama i gradovima, dajući im više sredstava. Župan je takve sumnje odbacio, a osim toga, otvoreno je podržao premijera Plenkovića i njegov odabir Tome Medveda za koordinatora i šefa Stožera koji bi trebao rukovoditi ovom krizom.
Žinić je, pak, svoju prethodnicu doista zamijenio po svim parametrima, pa i po aferama s kojima su ga povezivali otkako upravlja županijom. Problematiziralo se zapošljavanje njegova sina Andreja u skladištu Kaznionice u Glini, međutim, on je negirao bilo kakve veze s poslom svojega sina. Ipak, po Glini se i danas priča kako je župan, inače i sam rođen u tom gradu, vrlo dobro zbrinuo svoju dvojicu sinova.
Originalni HDZ
Žinić je inače jedan od osnivača HDZ-a na području Gline, a karijeru je počeo kao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Glina. Radio je i kao pročelnik, a potom i kao viši stručni suradnik u Ministarstvu obnove, da bi nakon toga postao načelnik Odsjeka u Ministarstvu prometa. Prošao je Žinić u karijeri i kroz Ministarstvo regionalnog razvoja, a prije nego što je izabran za župana, radio je kao voditelj regionalnog ureda Petrinja u tom resoru. Ima dva sina, a jedan od njih, Dario, aktivan je u politici te je bio kandidat za poziciju zamjenika gradonačelnika Gline. I sin Andrej član je vladajuće stranke, no njega politika ne zanima u toj mjeri.
Da bi i strukovno ponešto mogao pomoći svojem kraju, govori podatak da je Žinić inženjer arhitekture. Taj oblik pomoći valja pričekati, no zato na pomoć od župana nisu morali čekati oni koje je, prema pisanju niza medija, zapošljavao kako po stranačkim, tako i po rodbinskim linijama. U javnosti je, tako, objavljen e-mail u kojem sisački vijećnik Jure Šipuš moli dožupana Ivana Celjana da mu kao stranačkom drugu s istaknutim aktivnostima u HDZ-u omogući napredak u državnoj tvrtki, Hrvatskim željeznicama. Hajka se na sisačko-moslavačkoj oporbenoj sceni digla zbog zapošljavanja SDSS—ova dogradonačelnika Gvozda Branka Jovičića, a HSS-ov vijećnik Mijo Latin župana je tada optuživao za licemjerje zbog ovog oblika poslovanja županijom.
Optužbe na županov račun uputio je i osebujni Dumbović, gradonačelnik Petrinje koji je preko noći postao jedan od najpopularnijih političara u zemlji. Pred kamerama je Dumbović plakao, prozivao Vladu, a kamere su zabilježile i njegovu reakciju na potres. Premda je bio odbio kapaljku od 30 milijuna kuna pomoći koju su mu jamčili vladajući, Dumbović je svoje stavove i retoriku djelomice ublažio nakon razgovora s Plenkovićem.
Međutim, percepcija javnosti zasad je uglavnom takva da je ovaj član Čačićevih Reformista čovjek iz naroda i emotivac koji se bori za svoj narod.
“Cijeli dan sam plakao. I sad plačem i teško mi je. Iza sebe imam 64 godine, ali ovo danas… Danas se pokazao karakter čovjeka. Ako tu izgubimo karakter i povjerenje kod ljudi, bolje da se sad zatrpamo u ovu šutu. Ne treba politizirati i ništa stavljati u prvi plan osim čovjeka. Kao gradonačelnik preuzimam odgovornost u svakom smislu da budem glasan”, jedna je od njegovih izjava kojom je osvojio javnost koja o Dumboviću do potresa zapravo nije znala gotovo ništa premda Petrinjom upravlja godinama.
Bogati gradonačelnik
Rođen je u Sisku, završio je Fakultet za menadžment na Sveučilištu Union – Nikola Tesla u Beogradu. Jedno je vrijeme bio zamjenik gradonačelnika Petrinje, a prvim čovjekom grada postaje na lokalnim izborima održanima 2013. godine. Tada je izabran s liste HNS-a, SDP-a, HSU-a, HSLS-a, ZS-a i DC-a, dok je on osobno u tom periodu bio član HNS-a. Stranku napušta u rujnu 2015. godine zbog sukoba sa zamjenicom iz SDP-ovih redova, a SDP 2017. godine Državnom odvjetništvu podnosi kaznenu prijavu protiv njega zbog nerazmjera njegovih prihoda i povećanja imovine u posljednje dvije godine. Tada su navodili da je primio plaću od oko 400.000 kuna, a da mu je imovina povećana za oko dva milijuna kuna.
Te je navode i optužbe Dumbović demantirao, a 2016. godine ulazi u Sabor kao kandidat Reformista s liste Koalicije za premijera Milana Bandića. Nakon dvije godine napušta Bandićev zastupnički klub, a nastavlja podržavati Plenkovićevu vladu.
Zanimljivo, u srpnju ove godine, u povodu donošenja zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, upravo je Dumbović upozoravao na potrebu za općim zakonom za gradove koji su preživjeli tešku katastrofu, poput razaranja u Domovinskom ratu. “Iza ratnih razaranja ostale su zgrade po gradovima, ruševne i opasne za život građana”, rekao je za Večernji list početkom ljeta.
Za razliku od Dumbovića koji s naslovnica nije silazio, njegov glinski kolega Stjepan Kostanjević prostor je prepustio dogradonačelnici Branki Bakšić-Mitić. Premda izvori bliski gradonačelniku tvrde da je on sve vrijeme bio na terenu među svojim sugrađanima, sanirajući posljedice potresa, dok je za to vrijeme dogradonačelnica okupirala medijski prostor, neosporno je da se ona uspjela izgraditi u prepoznatljivu političarku u samo nekoliko dana.
Za to vrijeme gradonačelnik Stjepan Kostanjević od medija bježi kao vrag od tamjana, nakratko se pojavio u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” i od tada je nestao iz javnog prostora, prepuštajući ga svojoj zamjenici i petrinjskom kolegi. Kostanjević je inače dugogodišnji član HDZ-a, a mediji za njega nisu nepoznanica. Posljednji put bio je tema emisije “Provjereno” Nove TV. Tada su Glinjani, ali i nezavisni vijećnici, otkrili kako gradonačelnika ni inače nikada nema.
Nevidljivi gradonačelnik
“Ovog gradonačelnika u tri-četiri mjeseca vidim dva puta. A siguran sam da ne radi sve to vrijeme. Očito nešto nije u redu”, rekao je tada jedan stanovnik Gline, a oglasio se i nositelj Nezavisne liste grada Gline Radomir Lončarević. “Nama se građani često obraćaju. Govore da gradonačelnika nikada nema u gradskoj upravi i da ga često viđaju po Petrinji, po Velikoj Gorici, u kladionicama za vrijeme radnog vremena”, rekao je vijećnik novinarima “Provjerenog”. Da doista nešto ne štima s tolikim gradonačelnikovim izbivanjima, uvidjeli su vijećnici kada su dobili podatke o isplaćenim putnim nalozima glinskog gradonačelnika za 2016. godinu, kada je potrošio 43 tisuće kuna.
Prema Lončareviću, to je i do 300 puta više od putnih troškova bivšega gradonačelnika. Novinari su tada stupili u kontakt s Kostanjevićem, no on im je rekao kako ne misli da je na putovanja previše potrošio. Novinari “Provjerenog” izračunali su kako je Kostanjević na putu proveo oko sto dana, međutim, on se pravdao da je odlazio do ministarstava i drugih gradova, pripisujući to svojoj borbi za prosperitet Gline. No, Kostanjevićeve suspektne radnje na tome ne staju.
Gradonačelnik jednoga od najsiromašnijih gradova u državi kupio je službeni automobil od 200 tisuća kuna, a u “Provjerenom” se govorilo i da se direktori javnih poduzeća imenuju bez javnog natječaja te da zaposleni rade s krivotvorenim diplomama. Kostanjević se u medijima pojavio i zbog priče koju je o njemu radila RTL-ova “Potraga”, u kojoj je otkriveno kako je privatna tvrtka za zbrinjavanje otpada i sadržaja kanalizacije iz Gline svoj otpad odlagala na gradonačelnikovoj oranici, dok je u isto vrijeme Agencija za plaćanje poljoprivrednih poticaja na njegov račun isplatila 45 tisuća kuna na ime poljoprivrednog zemljišta.
Kada je priča dospjela u medije, na teren izlazi inspekcija Državnog inspektorata koja je zatražila oduzimanje poticaja Kostanjeviću, a doznalo se da je otpad na njegovoj njivi uza sve to nepropisno odložen. “Očito je da se na toj čestici nalaze komadi plastike i papira za koje je nemoguće da se nalaze u septičkoj, već dolaze iz gradskog kanalizacijskog sustava”, problematizirao je tada Lončarević, međutim, u HDZ-u s time očito nisu imali problema. Kostanjević je na čelu Gline od prijevremenih izbora održanih u prosincu 2015. godine, izabran je kao kandidat HDZ-HSS-HKS-a, a na mjesto gradonačelnika stigao je iz mirovine, kao umirovljeni bojnik HV-a. U ratu je vodio 20. domobransku pukovniju, za što je odlikovan.
Sukobi s Bandićem
Za razliku od gradonačelnika, dogradonačelnica Bakšić-Mitić iskoristila je priliku te je tijekom vikenda stigla gostovati čak i kod Stankovića. No dok ona gostuje, Kostanjević je optužuje kako je ona s njim prekinula kontakte. Mitić je inače rođena u Glini, u kojoj je živjela do rata radeći u općinskoj upravi. Po zanimanju je profesorica glazbenog, a rat je dočekala u Njemačkoj. Nakon toga s kćeri se vraća u Zagreb, u braku je s bratom bivšega glinskog gradonačelnika Milana Bakšića zahvaljujući kojem se 2010. godine vraća u Glinu.
Dolazi iz redova srpske nacionalne manjine, a uz ostalo je sudionica inicijative “Ljudi za ljude” u kojoj djeluje i poznata HRT-ova novinarka te Stankovićeva suradnica Maja Sever. Dok Glina ima dogradonačelnicu, Sisak ima gradonačelnicu, poznatu SDP-ovku Kristinu Ikić-Baniček. Ona ovim gradom rukovodi godinama, a u medijima se nerijetko eksponirala zbog sukoba s Bandićem, biskupom Košićem, pa i rukovodstvom svoje stranke. U medijima se eksponirao i njezin suprug, pripisivale su im se različite afere, no ostaje činjenica da ni jedna istraga protiv nje zasad nije pokrenuta, a jednako tako ostaje činjenica da je ona dva puta uspjela poraziti HDZ-ove kandidate za gradonačelnika.
Političku školu izučavala je kod stranačkog doajena Davorka Vidovića, a na lokalnoj razini prošla je sve što se proći može, od gradske do županijske vijećnice pa na koncu i do gradonačelnice. Opisuju je kao osebujnu i ambicioznu ženu bez dlake na jeziku, a ova rođena Siščanka to je dokazala bezbroj puta, no u ovom potresu koji je zadesio i njezin kraj nije se uspjela previše eksponirati, možda i zato što u njezinoj stranci vlada potpuno rasulo, koje ne ostavlja prostor ni za kakve značajnije iskorake.
Bilo kako bilo, u rukama ovih petero ljudi sudbina je glinskog, petrinjskog i generalno sisačko-moslavačkog kraja, barem do svibnja, kada se održavaju lokalni izbori na kojima će građani ocijeniti njihov angažman.