Polaznici stručnih studija imaju samo jedno pitanje: Zašto ih se diskriminira u odnosu na studente sveučilišnih studija? Jer primijeni li se odluka Ustavnog suda i ne usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine nastat će pravna praznina koja će rezultirati time da približno 55 tisuća studenata ostane bez kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje.
Naime, Ustavni sud je 10. ožujka 2020. godine drugi put, povodom tužbe rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa i četiri dekana pravna fakulteta donio odluku o ukidanju odredba Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO). Većina ustavnih sudaca zauzela je stajalište da su odredbe spomenutog zakona koje izjednačavaju stručne i sveučilišne studije na preddiplomskoj razini 6 i na diplomskoj razini 7 zapravo u suprotnosti sa Ustavom.
Na koga se odluka odnosi?
U razgovoru sa predstojnicom Katedre za ustavno pravo u Rijeci Sanjom Barić za portal Otvoreno doznajemo da je Ustavni sud donio odluku kojom se odredbe starog Zakona ‘ukidaju’, što znači da se ta odluka odnosi na 55 tisuća trenutnih studenata, a ne i onih 50 tisuća koji su ga već završili kako se to prethodno navodilo u medijima. Profesorica Barić potvrđuje da tek kad bi došlo do ‘poništavanja’ odluke koje se donosi iznimno i djeluje retroaktivno, odnosno od stupanja na snagu, onda bi se zakon odnosio i na studente koji su studij već završili. Tako da svi koji su stekli svoje diplome do 31. prosinca moći će se pozivati na stari Zakon.
Nedugo nakon donesene odluke osniva se inicijativa 300=300 i više od 9000 studenata stručnih studija okupilo se u Facebook grupu gdje se zajedničkim snagama bore da ostanu na istoj razini na kojoj su smješteni studenti sveučilišnih studija. Žele jednaku vrijednost i uvažavanje usporedno sa njihovim kolegama sa sveučilišnih smjerova. Između ostalog, zalažu se za to da se ukine titula stručnog specijalista i da se uvede titula bakaleurata i magistra struke.
Vezano uz ovu problematiku za portal Otvoreno razgovarali smo i sa studenticom stručnog studija na Zagrebačkom sveučilištu i članicom studentske inicijative 300=300.
‘Tko tu koga diskriminira?’
“Glavni argument većine ustavnih sudaca jest sljedeći; stručni studiji ne mogu biti izjednačeni sa sveučilišnim studijima jer to predstavlja diskriminaciju studenata takozvanih znanstvenih studija”, tvrdi studentica i dodaje kako je u izdvojenom mišljenju pet ustavnih sudaca istaknut sav apsurd tog argumenta gdje se postavlja pitanje tko tu koga diskriminira? U izdvojenom mišljenju stoji kako većina nije niti obrazložila u svom argumentu kako je moguće da studenti koji su završili sveučilišne studije, kojoj zakon jasno i izričito priznaje veća prava u pogledu mogućnosti napredovanja kroz različite razine obrazovanja ima nepovoljniji položaj u odnosu na skupinu kojoj ta prava nisu priznata.
Ustavna stručnjakinja tvrdi da je ova konkretna odluka Ustavnog suda duboko pogrešna, proturječna, suprotna načelima Europskog kvalifikacijskog okvira i europskim politikama.
“Odluka nije pogrešna zbog faktičnih posljedica koje proizvodi, premda je to, naravno, tragično, već je pravno pogrešna, suprotna prethodnim obrazloženjima Ustavnog suda RH i pokazuje potpuno nepoznavanje i nerazumijevanje sustava visokog obrazovanja u RH i u EU”, tvrdi ustavna stručnjakinja i dodaje da je problem u glavama ljudi koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’.
Pitali smo Ministarstvo znanosti i obrazovanja o odluci Ustavnog suda i hoće li doći do kompromisa sa studentima stručnih studija u pogledu izmjene Zakona. Iz Ministarstva su odgovorili da aktivno rade na izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u, no ipak konkretan odgovor nismo dobili.
“Napominjemo da će se dodatno proširiti izmjene navedenog Zakona kako bi on bio učinkovitiji. Sama činjenica da je od 2016. godine do danas u Registru HKO-a odobreno 35 standarda zanimanja i 8 standarda kvalifikacija te niti jedan program, a za sve to je utrošeno oko 131 milijun kuna dovoljno govori u prilog tezi da su promjene u navedenom području nužne”, stoji u odgovoru Ministarstva.
“Priča je suluda jer suština studija ostaje ista, igramo se brojkama”
U nacrtu izrade i dopune konačnog prijedloga Zakona koji bi trebalo ići na e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, stoji prijedlog koji je izrađen još u mandatu ministrice Blaženke Divjak. Nastojeći poštivati obvezujuću odluku Ustavnog suda da studiji nisu na istoj razini, ali opet uvažavajući zahtjev studenata, da stručni nije niži u odnosu na sveučilišni, prema prijedlogu Zakona razine koje definiraju stečene kvalifikacije su podijeljene na 6.1 st ( preddiplomski stručni studij) i 6.1 sv (preddiplomski sveučilišni studij). Dok bi se razine 7.1 st (stručni studij) i 7.1 sv (sveučilišni studij) odnosile na diplomsku razinu.
Ustavna stručnjakinja je komentirala mogućnost da se odluka ne primjeni onako kako je to navedeno u odluci Ustavnog suda.
“Taj način je već bio u spomenutim odredbama, koje je Ustavni sud RH potpuno pogrešno ukinuo, a sada će zakonodavac morati smisliti novi način označavanja. Ali priča je suluda jer suština ova dva studija i do sada i od sada ostaje različita. Igramo se brojkama, a stvarne posljedice i stvarni problemi sustava visokog obrazovanja su posve različiti. I u toj našoj igri dovodimo tisuće i tisuće naših studenata, naših ljudi, u ogromnu nesigurnost i sasvim konkretnu nejednakost sa studentima drugih država članica EU. Žalosno˝, tvrdi ustavna stručnjakinja.
Hoće li novo rješenje biti prihvatljivo rektorima?
Naša sugovornica smatra da ne sumnja da će ovakvo rješenje proći u Saboru jer ako su prošla i prethodna ne vidi zašto ne bi i ovo.
“Ali ne znam hoće li to biti prihvatljivo gospodi dekanima Pravnih fakulteta i rektoru Sveučilišta u Zagrebu, odnosno hoće li, ako opet bude podnesena Ustavna tužba, oni to smatrati kršenjem svoje odluke”, rekla je studentica i dodala da se Sveučilište u Zagrebu vodi razlozima da sveučilišni studiji osposobljavaju studente za znanstveni rad, dok su stručni studiji više usmjereni na praksu.
“Nema uopće govora da u tom sadržajnom obliku studija piše tko se za što osposobljava, ali zapravo je bit cijele priče upravo u tim razinama, odnosno da su praktički u istoj rečenici navedeni stručni i sveučilišni studij. To je ono što smeta Sveučilištu u Zagrebu, ali i pravnim fakultetima”, rekla je studentica.
Nitko se ne buni zbog izjednačenosti gimnazija i četverogodišnjih strukovnih srednjih škola
Postavlja se pitanje ako mogu biti strukovne četverogodišnje srednje škole i gimnazije na istoj razini, zašto bi sveučilišni i stručni studiji bili na različitim razinama. Ako se strukovni studij stavi na nižu razinu u odnosu na sveučilišni, onda bi se ista logika trebala primijeniti za srednje škole. Naša sugovornica smatra da bi se time mogao uništiti cjelokupni sustav obrazovanja, umjesto da ga se unaprjeđuje i usklađuje s Europskom Unijom.
“Ako se naši vladajući toliko vole pozivati na Europsku Uniju kako oni to pruveličavaju kao da smo Njemačka ili Švedska, onda neka joj uzmu kompletan sustav obrazovanja i provedu ga kod nas”, poručuje studentica.
U drugim zemljama EU stručni i sveučilišni studiji su izjednačeni.
“Nema nikakve razlike, stručni studiji su i preferiraniji kod poslodavaca u europskim zemljama jer upravo poslodavci traže radnike koji će imati stručna, specijalistička znanja i vještine. Ovi drugi se osposobljavaju za rad u znanstvenim institucijama. Isto tako i titule, sve su one ‘master’, samo postoji Master Universitas ili Master of Science ili neko stručno područje Master of Art. Nigdje u svijetu ne postoji ta titula ‘stručnog specijalista’”, objasnila je studentica.
Ustavna stručnjakinja smatra da ne treba ni govoriti o činjenici da ova odluka zapravo diskriminira studente u RH u odnosu na studente iz država članica EU, stavljajući u povoljniji položaj studente iz drugih država u odnosu na “domaće“ studente.
“Dakle, samo još jedan korak u pravcu zamrzavanja loše slike, odnosno istine o hrvatskoj nekompetitivnosti i zatvorenosti na mnogim područjima pa tako i u sustavu visokog obrazovanja. Zatvorenosti u glavama i čuvanju pozicija”, tvrdi Barić i dodaje da se ovime ponovno pokazuje pravna nesigurnost, otežava mobilnost i koči razvoj novih studija.
Poslali smo upit dekanu pravnog fakulteta u Zagrebu Igoru Glihi zašto je sudjelovao u tužbi podnesenoj Ustavnom sudu s obzirom da fakultet na čijem je čelu u svojoj sastavnici izvodi dva stručna studija (javnu upravu i porezni studij), kako bi se stručni studij sveo na nižu razinu u odnosu na sveučilišni studij? Međutim Gliha nije odgovorio na mail do objave ovog teksta.
Neizvjesno je hoće li staro rješenje izrađeno u mandatu ministrice Divjak biti prihvaćeno od strane sadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja na čelu s ministrom Radovanom Fuchsom ili će predložiti neko novo rješenje.
Inače, predstavnici studentske inicijative imali su već dogovorena dva sastanka s ministrom Fuchsom, zadnji dogovoreni sastanak je trebao biti 6.listopada, međutim otkazan jer je ministar u samoizolaciji od 14 dana. Iz studentske inicijative su zatražili online sastanak s Ministrom, ali je taj prijedlog odbijen s obrazloženjem da ne se ne zna hoće li ministar razviti simptome bolesti.
Ustavni sud je stajališta da stručni studiji i sveučilišni studiji ne smiju biti na istim razinama. Ministarstvo mora uvidjeti koja su moguća zakonska riješena koja bi bila u skladu s Odlukom Ustavnog suda. Hoće li takvo zakonsko rješenje biti prihvatljivo kada prođe zakonska procedura, odnosno hoće li ga Sabor odobriti, ostaje za vidjeti, piše Otvoreno.