Nakon što su mještane potresom pogođenih mjesta opskrbili hranom, a neke i privremenim smještajem, iz Sisačko-moslavačke županije uputili su apel za prikupljanjem građevinskog materijala, ali i radnicima koji znaju i mogu pomoći u obnovi. No, kako stvari stoje, Hrvatska tih potonjih nema. Za obnovu ovih mjesta ključni su naime tesari, zidari, armirači, elektroinstalateri, keramičari, krovopokrivači (…), a njih je na tržištu ionako manjak.
“To je samo posljedica onoga što je na djelu godinama. Glavni razlog zbog kojeg nam manjka radne snage u građevinarstvu, krije se u propadanju velikih građevinskih firmi koje su nekada angažirale na tisuće radnika i kao takve mogle iznijeti velike poslove, poput onih koje nas čekaju u obnovi Banovine”, rekla je Adela Visković, predsjednica Udruge građevinskih inženjera Splita za Slobodnu Dalmaciju.
Ona je mišljenja da bez uvoza radne snage, ove prostore neće imati tko obnoviti.
“U ovom trenutku nedostaje i nekvalificiranih i kvalificiranih radnika u građevinarstvu, tako da ćemo nužno morati uvoziti radnu snagu, no to ne bi trebao biti problem jer sredstava za obnovu potresom oštećenih i izgradnju porušenih objekata – ima. I sami smo svjedoci koliko se novca prikupilo i pomoći koja stiže, tako da se očekuje da država uspostavi sustav u kojem će se jasno znati tko je za što zadužen i čim prije krene s obnovom. Razloga za čekanje nema, tim više što se radi o tako velikom broju znatno oštećenih ili potpuno porušenih objekata, jer je dobar dio ljudi na Banovini te kuće očito radio sam, kako je znao i umio, a da bi imao krov nad glavom, pa je šteta u konačnici golema”, dodaje.
Tvrdi i kako su se u Hrvatskoj ovi radnici iselili jer su se većinom velika građevinska poduzeća u kojima su radili, raspala. S druge strane, male tvrtke teško će se nositi s ovako velikim i izazovnim projektima.
“Utješno je to što je nakon zagrebačkog potresa pripremljena sva zakonska regulativa koja će pratiti obnovu, a ona je kraća u odnosu na redovite okolnosti. Isti će se model sada primijeniti i na Banovini”, tvrdi pa podsjeća kako su građevinski inženjeri u ovoj krizi odradili lavovski posao jer oni su samoinicijativno krenuli u akciju i sve do sada obavili za ocjenu – odličan.
“Odmah su nakon potresa u Zagrebu izišli na teren i počeli s izvidima, a isto rade i na Banovini. Na zagrebačkom području posao su iznijele naši kolege jer potrebe za angažmanom ostalih nije bilo, dok na Banovinu dolaze inženjeri iz cijele Hrvatske, pa tako i mi iz Dalmacije”, govori.
Naposljetku, važno je i istaknuti kako se tijekom obnove ne smije dogoditi da poslove obavljaju uvijek iste firme ili samo jedna od njih pa da na koncu imamo repove te obnove kao što je to bilo u Gunji, zaključuje.