Izmjene i dopune novog Ovršnog zakona koje je donijela hrvatska Vlada stupit će na snagu 1. prosinca.
Nije se diralo u odvjetničke tarife za ovršne postupke u kojima oni sudjeluju, a njihovi su troškovi najveći.
Također, nije se ulazilo ni u ograničenje visine zatezne kamate ni u redoslijed naplate.
Zanimalo nas je kako izmjene i dopune Ovršnog zakona komentiraju u Hrvatskoj odvjetničkoj komori. U nastavku donosimo njihov odgovor…
“Ove izmjene i dopune Ovršnog zakona predložene su bez prethodnog rada stručne radne skupine, a time i sudjelovanja Hrvatske odvjetničke komore.
U bitnom, ove izmjene i dopune neće rezultirati značajnim promjenama u samom ovršnom postupku. Moguće je da je najznačajnija promjena tzv. prethodno upozorenje javnog bilježnika prema dužniku. Ono će se dostavljati dužniku prije provedbe ovrhe po vjerodostojnim ispravama, a što su najčešće neplaćeni računi. Hoće li se time olakšati položaj dužnika teško je procijeniti. Čini se da se ovim promjenama ne ulazi u suštinska pitanja koja privlače pozornost javnosti kad je u pitanju ovrha. Hrvatska odvjetnička komora je prethodno dala više korisnih prijedloga u tom smjeru, od zamjene redoslijeda naplate između kamate i glavnice, do formalne ponude nagodbe na početku ovrhe. Sve su to prijedlozi za olakšanje položaja dužnika uz zakonit i pravilan odnos prema vjerovnicima. Kao što je poznato, odvjetnici jednako zastupaju i dužnike i vjerovnike”.
Također nas je zanimalo zašto su u ovršni proces uopće uključeni i odvjetnici i javni bilježnici? Naime, to dodatno poskupljuje cijeli proces ovrhe. Upitali smo odvjetnike u Hrvatskoj odvjetničkoj komori koliki su troškovi odvjetnika u ovršnim procesima?
“Zakoni nisu mjesto gdje se određuje koliko će koja usluga vrijediti, tako niti Ovršni zakon ne može propisivati cijene različitih usluga. Vjerovnik nije dužan angažirati odvjetnika, već je to njegovo pravo. Odvjetnik ne odlučuje koja će se ovrha pokrenuti, nego to odlučuju vjerovnici jer su to njihova potraživanja. Na koji način bi trebalo urediti položaj javnih bilježnika u cijelosti je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave RH. Radi potpunije slike, valja naznačiti da su troškovi ovrhe u primjerice Sloveniji skuplji nego u Hrvatskoj. Detaljno objašnjenje troškova ovisi o mnogim razlikama koje postoje u postupcima, te o samom postupanju dužnika koji može priznati i platiti dug ili uzrokovati daljnje radnje pa i sudski postupak”, istaknuli su iz Hrvatske odvjetničke komore.