UGOSTITELJI NA KOLJENIMA! Bakić: “Prihodi su pali za 840 milijuna kuna, mnogi će propasti”

Ivo Cagalj/PIXSELL

“Nema popuštanja” rekao je Davor Božinović na današnjoj konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite. Svojom izjavom kako ugostiteljski objekti i kafići i dalje ne smiju otvoriti vrata za goste razočarao je i razljutio brojne zaposlenike ove grane djelatnosti.

Otkrio je kako se mjere produljuju do 31. siječnja te kako ćemo građani Hrvatske tek tada saznati hoće li i treći put biti produženja mjera ili će stožer ipak popustiti. Naglašeno je da se mora pratiti situacija u zemljama u okruženju gdje broj zaraženih raste, ali i širenje novog soja koronavirusa.

Glavni razlog zašto stožer ne može povući mjere je, kako kažu, okupljanja tijekom blagdana kao i zbog potresa. Iako mnogim ugostiteljima situacija nije jasna jer volontiraju u Sisačko-moslavačkoj županiji i u kontaktu su s velikim brojem ljudi. Stoga se pitaju kako ne postoji način da rade barem pod strogim epidemiološkim mjerama.

Kako navode ugostitelji navodno im potpore ni za studeni još nisu isplaćeni, a već moraju platiti troškove objekta za prosinca, a uskoro i siječanj da bi naknadno od države dobili potporu.

“Ovako više ne ide. Kako su zamislili da živimo bez prihoda?”, pitaju se ugostitelji. Osvrt na produljenje mjera razljutilo je i poduzetnika, matematičara i analitičara Nenada Bakića.



Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

Prihodi od restorana i kafića prelili se u trgovačke lance, epidemiološki značaj.

1. Prije nekoliko je dana Ministarstvo financija objavilo pregled fiskaliziranih računa za prosinac u kojemu su jako zanimljive stvari.

Fiskalizirani računi u ugostiteljstvu, djelatnost “56 – Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića” pali su prosincu u odnosu na prosinac prošle godine ogromnih 80% ili 840 milijuna kuna.
Istvovremeno su računi u djelatnosti “47.11 – Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hrane, pića i duhana” porasli za 25%, za oko 860 milijuna kuna. (to su lanci kao Konzum, Lidl, Spar, Plodine …). Cijeli sektor G (Trgovina i popravak vozila) je malo pao, 5%, i čini se da u svim ostalim dijelovima sektora nema tako značajnih promjena. Najveća iduća promjena vidljiva u podacima – koji nisu kompletni – je u motornim vozilima, oko 300 milijuna kuna. Usluge smještaja su pale 72%, za oko 140 milijuna kuna. Naravno, ove usporedbe nisu cjelovite, jer ne gledaju cijeli kontekst, recimo pad u ugostiteljstvu je i u studenom bio oko 30%. Da je toliko pao u prosincu, pad bi bio oko 500 milijuna kuna. Detaljnu analizu napravite sami, ovo je samo uvod u temu…

2. Što se dogodilo?

Vidim nekoliko mogućih razloga:
– Čini se da su ljudi pohrili u trgovine koje su praktički kao robne kuće, u “rekreativni shopping” kad je puno toga zatvoreno (za validaciju ove tvrdnje promislite o sebi). Kao podrška ovoj tvrdnji je da su računi u “472 – Trgovina na malo hranom, pićima i duhanskim proizvodima” (to su mali dućani) pali za 7%.
– Zatvoreni restorani i kafići znači više ugošćavanja doma i stoga kupnja hrane i pića. Iskreno, jeste li čuli da je itko opomenut za kršenje epidemiološke mjere o maksimalno 10 ljudi na privatnim skupovima?
– Nije se putovalo za praznike (većim dijelom si to mogu priuštiti imućniji), pa je bilo više bogatijih proslava doma.

3. Efekti

Umjesto oko milijardu prihoda u ugostiteljstvu i turizmu, trgovački lanci su prihodovali oko 850 milijuna kuna.  Stvorena vrijednost (plaće, porezi, dobit) u ugostiteljstvu je daleko veća. Primjerice, jedan od većih restorana u Zagrebu je 2019. za plaće izdvojio 40% troškova, jedan od vodećih lanaca oko 6%. Efektivna porezna stopa ovog restorana je bila veća, valjda lanci imaju neke velike porezne štitove. Osim ovoga učinka, država plaća ugostiteljima plaće, ne znam koliki je to trošak trenutno.  Trajni učinci su sigurna propast mnogih ugostitelja, stoga manje plaće u tom sektoru, manja konkurencija i skuplje usluge građanima i tako dalje, o psihosomatskim i drugim učincima na zdravlje radnika i poslodavaca valjda ne moram govoriti. Bit ću toliko osoban i reći da je meni možda i najomiljeniji ugostitelj preminuo od moždanog udara, kažu iz njegove okoline “od stresa”. Jako dobar čovjek.

4. Epidemiološki efekti

Ako je zaista po kućama puno više druženja, onda je negativni epidemiološki učinak možda i veći nego pozitivni kroz zatvaranje restorana i kafića, s obzirom na puno bolje (u prosjeku) epidemiološke uvjete u restoranima i kafićima. Osobno, ugošćavali smo i bili ugošćavani doma, kad bismo u normalnim okolnostima išli u restoran.  Anegdota: Prijatelj mi kaže da nije mogao naći led na 4 benzinske i onda tek u jednom lancu našao zadnje vrećice. Trgovac mu je rekao “Pa ne mislite valjda da samo Vi imate party?” Smatram da bi kao prvi korak, s obzirom na epidemiološku situaciju, otvaranje terasa restorana i kafića bio pravi korak. Napominjem da Njemačka ima već 2 i pol mjeseca zatvorene kafiće i restorane (i ukupne mjere uvedene krajem listopada su strože od ovih naših, a sada su već par tjedana u baš teškom lockdownu), a imaju groznu epidemiološku situaciju, primjerice danas rekordni broj umrlih, skoro 1200. Irska je opet zatvorila kafiće i restorane prije više od 2 tjedna i ima katastrofalnu situaciju. Ne razumijem kakav moraš biti “znanstvenik” da tvrdiš da to kod njh ne radi, a kod nas obara epidemiju za 0 ili -2 dana?! Mogli bismo izvoziti patent “zatvorite kafiće, restorane i dječji sport i ne morate lockdown” … to bi mogli raditi ovi naši uvezeni znastvenici u svojim državama, da ih se malo riješimo.

NAPOMENA: Oslanjam se na službene podatke Ministarstva financija o fiskalizaciji, ako oni nisu točni, ni ova analiza nije točna!

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI