Vučemilović: Javni dug je eksplodirao. U apsolutnom iznosu daleko je viši nego što je to bio u vrijeme Milanovićeve Vlade

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović komentirala je peti krug porezne reforme, porezna davanja, fiskalne i parafiskalne namete.

“Peti krug porezne reforme je jedna dosta sveobuhvatna reforma zato što mijenja se i zakon o porezu na dobit, zakon o porezu na dodanu vrijednost, zakon o porezu na dohodak i ima i novosti za obveznike, izdavanje fiskaliziranih računa, a ovaj put smo još dobili po hitnom postupku zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave. Sve u svemu izmjena pet zakona”, navodi.

Pozdravljaju svaki oblik rasterećenja, ali ovo nije dostatno

Dodaje da neke stvari koje su tražili u prvom čitanju da bi se napravile korekcije do drugog čitanja nisu usvojene, poglavito u segmentu plaćanja mjesečnih akontacija poreza na dobit koje se rade na temelju ostvarenih rezultata u prošloj godini. “Danas je to kad imamo godinu koja je značajno različita od prošle godine veliki udar na likvidnost, poglavito mikro i malih poduzetnika”.

Ističe kako pozdravljaju svaki oblik rasterećenja, ali smatraju da ovo nije dostatno, poglavito u ovako teškim i zahtjevnim ekonomskim vremenima koje je uvjetovala ova zdravstvena kriza koja se prelila i na gospodarstvo.

“Što se tiče poreza na dohodak tu je bilo dosta zamjerki, radi se o rasterećenju koje nije dovoljno socijalno osjetljivo, ali realno gledano naše plaće su u startu relativno male i činjenica je da će ovim krugom oni koji imaju veće plaće dobiti i više”, objašnjava.



Dodaje kako plaće moraju rasti i zato je Domovinski pokret i u svom predizbornom programu imao povećanje minimalne plaće na pet tisuća kuna jer smatraju da je to nekakav minimum minimuma da bi ljudi mogli koliko toliko pristojno živjeti.

Kroz poreznu reformu napraviti mjere za poboljšanje demografske politike 

“Ono što smo mi predlagali je da se kroz taj porez naprave određene mjere vezano za demografsku politiku. Znamo da Hrvatska demografski opustošen zemlje, poglavito Slavonija. Slavonskih pet županija sudjeluje u iseljavanju sa 50 posto što je uistinu porazno i smatrali smo da bi daleko velike olakšice trebalo dati ovisno o tome koliko uzdržavanih članova članova, odnosno djeca ima određena obitelj, pa bi te olakšice vezali uz prvo, drugo, poglavito treće i četvrto dijete. Ovako će daleko najviše ostati onima koji imaju veće plaće i bilo je dosta nekakvih usporedni da se radi o ekonomiji kapanja, ne bih išla tako daleko”, poručuje.

Smatra da su plaće u Hrvatskoj značajno niže. “Ako je prosječna plaća nekakvih 800 eura u Hrvatskoj, a u Danskoj 3200 eura, u Njemačkoj 2200 eura, onda vidimo gdje smo mi u odnosu na druge razvijene zemlje. Generalno da bi imali veći životni standard moramo imati veće plaće”.

Vezano za Zakon o financiraju jedinica lokalne samouprave smatraju da ga je trebalo vezati uz kompletnu reorganizaciju teritorijalnog preustroja jedinica lokalne samouprave “za kojim vapimo i mi i stručnjaci i javnost budući da je ovo stanje neodrživo”.

Objašnjava kako je osnovna sastavnica našeg BDP-a u biti porez na potrošnju i da kod fiskalne politike uvijek moramo voditi računa o uravnoteženom oporezivanju svih oblika, znači poreza na dohodak, poreza od kapitala, poreza na potrošnju.

“U Hrvatskoj je ipak najveći naglasak na porezu na potrošnju, na PDV-u, koji je jako visok. Tu smo sada doživjeli određene korekcije, nešto se smanjilo, ali bojim se da u novčanicima naših građana neće ostati više jer vidjeli smo prošle godine kada se smanjio PDV na svježe meso, ribu i me proizvode, nije došlo do snižavanja cijena u trgovinama na malo nego se ta razlika prelila i podijelila između trgovine i proizvođača, a u konačnici nismo ni vidjeli da su plaće porasle u tim djelatnostima značajnije”, dodaje.

To je ta razlika bruto jedan i bruto dva. Kad govorimo o porezu na dohodak plus prirez to je taj bruto jedan, kad dodamo još doprinos za mirovinsko i zdravstveno onda dobijemo bruto dva, kako navodi.

“Tu ćemo teško očekivati s obzirom na to kakvo je stanje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu da će doći do određenih promjena jer znamo da se za mirovine skupi tek pola iznosa jer 1.2 zaposlena na jednog umirovljenika, to je već vrlo alarmantno stanje, a od ukupnih dugova u zdravstvu, pogotovo sada u ovo doba epidemije, je bilo jako puno govora i znamo da dugovi iznose preko 10 milijardi što znači da je naš deficit 30 milijardi i kad bi dodali još i zdravstvo, to je 40 milijardi kuna koliko nama u proračunu nedostaje da bi podmirili sve obveze. Teško da će tu biti nekih projekcija”, zaključuje.

Svaka kriza je prilika da se neke stvari promjene

Za proračun navodi kako je Domovinski pokret i u prvom i u drugom čitanju upozoravao da taj proračun na rashodovnoj strani nije iscrpio sve mogućnosti. “Reforma javne uprave, teritorijalni preustroj, preveliki broj jedinica lokalne samouprave, prevelika javna uprava koja nije dovoljno učinkovita je nešto što opterećuje naš sustav i teško da mi možemo na ovoj razini gospodarske aktivnosti to kvalitetno insfinancirati”.

Naglašava kako je javni dug eksplodirao, ide ka 90 posto, sad je nekih 87 posto BDP-a “što je alarmanto, a u apsolutnom iznosu to je daleko više nego što je to bilo u vrijeme one Vlade sa Zoranom Milanovićem koja je do sada bila rekorder kada gledamo visinu javnog duga kako u apsolutnom pa tako i u relativnom iznosu”.

“Uvijek vrijeme je i nije za reforme. Svaka kriza je prilika da se neke stvari promjene, ali mislim da nije do nas da mi sad ocjenjujemo je li ili nije vrijeme za reforme. Reforme se traže, ne samo od strane udruga, poslodavaca, razno raznih udruženja, nego isto tako  od Europske komisije, u gotovo svim strateškim dokumentima, a isto tako u dokumentima vezanim za ulazak u zonu pristupanja euro zoni”, odgovor je zastupnice na pitanje je li vrijeme za reforme.

Dodaje kako jasno stoji koje se reforme moraju napraviti, između ostalog reforma javne uprave, reforma pravosuđa su osnova za normalno funkcioniranje i mislim da tu bez obzira na nekakve izgovore da nije vrijeme za reforme.

U reforme će se krenuti, ali ne u ove kozmetičke koje nam ministar Malenica svako malo daje jer on nekako postaje stručnjak za kozmetičke reforme. Vidjeli smo to na Ovršnom zakonu gdje se 28. put išlo u izmjene i dopune zakona. Sad zamislite da imate kuću koju renovirate 28. put, što to znači, to znači da ta kuća u startu nije napravljena kako valja i treba napraviti radikalne promjene”.

Ističe kako treba novi Ovršni zakon te cjelovita reforma kako bi javna uprava bila racionalna, primjerena stupnju gospodarskog razvoja te učinkovita fiskalno, administrativno, samodostatna, sukladno kapacitetima da bi mogla zadovoljiti potrebe koje naši građani imaju.

Na pitanje o špekulacijama kako će biti kandidat za župana rekla je da o imenima kandidata još nismo razgovarali. “Krenuli smo u osnivanje županijskih podružnica i uvjerena sam da će ljudi na terenu upravo znati prepoznati koje su to najkvalitetnije osobe koje će na lokalnim izborima polučiti i najbolje rezultate”.

Dodala je kako su u ovom vrlo kratkom vremenu ostvarili odličan rezultat na parlamentarnim izborima. “Mi smo treća po snazi politička opcija u Hrvatskoj, vrlo intnezivno se radi na građenju mreže, imamo preko osam tisuća članova i ogranka preko 110 – 120, teško je sada držati neki točan broj zato što se svaki dan radi na osnivanju novih ogranaka”.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI