ZADAR OPET ŽELI BITI GLAVNI GRAD DALMACIJE: Ante Sanader želi napraviti čudo, a župan Longin ne da!

Foto: Cropix

Dugo se šuškalo, onako nabacivalo kroz razne tekstove i reportaže, a onda je osvanula reportaža: “Je li došlo vrijeme da Zadar opet bude glavi grad Dalmacije? Splićani bi se trebali s tim pomiriti…” Članak je objavljen u lokalnom zadarskom mediju, međutim, za potrebe ove reportaže izjave su dali neki od čelnih ljudi zadarske političke scene, poput župana Božidara Longina, pa navedena činjenica otvara brojna pitanja. Prije svega – je li počela utrka za budući glavni grad Regije Dalmacije i znaju li političari nešto što običan puk ne zna?

Iako će mnogi navedeni članak shvatiti kao uvod u još jednu izbornu kampanju u kojoj se čelnici jedinica lokalne samouprave hvale svojim postignućima u aktualnom mandatu, članak otvara brojna, realna, pitanja. Otvorena su pitanja stupnja napretka i razvoja dalmatinskih gradova u protekla tri desetljeća, njihove sposobnosti apsorpcije europskih sredstva, ali stvaranja kadrova za nacionalni politički nivo…

Rukavica u lice

Longin je na startu još jedne političke utrke kolegama u drugim dalmatinskim gradovima otvoreno bacio rukavicu u lice izjavivši kako Zadar od 22 milijarde eura koje bi RH trebala dobiti od Europske komisije računa na 1 milijardu. On je otvoreno novinarima predstavio projekte na kojima Zadar i Zadarska županija namjeravaju uzeti milijardu eura od sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju. Pritom su Zadrani u startu u velikoj prednosti jer na početku utrke za europske milijarde oni imaju pripremljene projekte, dok drugi dalmatinski gradovi, ponajprije Split, zbunjeno gledaju što se događa. Zadarska dominacija u infrastrukturnim projektima i povlačenju sredstava iz fondova EU-a okrunjena je i u političkoj dominaciji nad ostalim gradovima u Dalmaciji. Tako je Zadar u državne službe, uz brojna ravnateljska, pročelnička i upravna mjesta, ugradio i tri državna tajnika, a ovih dana bi mogao dobiti i četvrtog.

Zbunjeni pogled



S druge strane, u Splitu se zbunjeno pogledavaju i pitaju – kako to? Pritom pripremljenih projekata, više razine, koji bi značajnije promijenili život građana Splita i SD županije nema ni na vidiku, a političkom scenom vladaju trajni sukobi, podmetanja i dvorske intrige. Dječje su to bolesti koje je zadarska politička scena odavno ostavila iza sebe. Rezultat takvih političkih odnosa je činjenica kako Split i SD županija u Vladi nemaju ni jednog ministra. No, i kada su ih imali, Dalmatinci su od njih imali slabe ili nikakve koristi. Pritom nije važno iz kojeg dijela političkog spektra dolazili, splitski političari su u Zagrebu pokazali neviđeno jedinstvo u – nesposobnosti.

Sve je to rezultiralo sve glasnijim povicima iz Zadra kako titula “glavnoga grada Dalmacije” treba biti vraćena u nekadašnju prijestolnicu. Naime, Zadar je za vrijeme mletačke uprave, ali i za vrijeme austrijske vladavine bio glavni grad Dalmacije u kojem je zasjedao i pokrajinski sabor. Danas, svako malo kada se na dnevnom redu nađe nova upravna reforma Republike Hrvatske te reduciranje županija i uvođenje regija prema europskom modelu, iskrsnu tenzije oko budućeg glavnog grada Regije Dalmacije.

I dok Zadrani, uz povijesne argumente na dnevni red stavljaju i dosadašnje rezultate u razvoju svoga grada i županije te najavljuju nove projekte kao podlogu za svoju kandidaturu glavnog grada, Splićani se tradicionalno nezainteresirano pouzdaju u veličinu svoga grada. Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. Split je imao oko 178 tisuća stanovnika, dok je Zadar nastanjivalo oko 75 tisuća stanovnika. Dakle, Splićani smatraju da im više od sto tisuća stanovnika u odnosu na Zadar osigurava miran san kad je riječ o dominaciji u Dalmaciji.

Stare postavke

Međutim, procjene demografa kažu kako će idući popis stanovništva, koji se treba provesti 2021., pokazati kako je Split izgubio više od deset tisuća stanovnika. Dugoročnije prognoze nagovještavaju kako će se do sredine ovog stoljeća populacija Splita smanjiti za još 50 tisuća stanovnika. Pritom najveći uzrok depopulacije u Splitu neće biti bijela kuga kao u ostatku Hrvatske, nego nekontrolirani razvoj turizma i loše upravljanje prostorom. Naime, kombinacija turizma i loših prostornih planova dovela je kvadrat stambenog prostora u Splitu u rang s Berlinom. Sve to rezultira činjenicom da sve više mladih obitelji bježi iz Splita u obližnji Solin, Dugopolje, Podstranu, pa čak i u Dicmo. Grad se pretvara u živi muzej na otvorenom u kojem nije moguće živjeti, a kamoli planirati veći razvoj i napredak.

Zadar je u tom smislu bio bolje sreće jer mu geografski položaj omogućuje nesmetano širenje u dubinu Ravnih kotara. Također, imao je sasvim dovoljno prostora da pomiri povijesno nasljeđe i rastući turizam s potrebama svakodnevnog življenja. Oba grada su sveučilišni gradovi, pa iako je Sveučilište u Splitu mnogo veće s većim brojem kadrova i znanstvenog osoblja, stječe se dojam kako je Zadar bolje iskoristio svoju znanstvenu zajednicu uključivši je u sve segmente razvoja grada i županije.

S druge strane, jedan lokalni analitičar dobro primjećuje kako u Splitu nikada nije bilo više fakulteta, studenata i znanstvenika, a nikada manje intelektualaca u javnom životu.

Što je osnovni uzrok renesanse u Zadru i općeg zaostajanja Splita? Mnogi će na prvu reći – politika! Naravno, budući da je politika sastavni dio svakog vida života u Hrvatskoj, ova je konstatacija dobrim dijelom točna. A kada se u istoj izjavi spomenu Zadra i politika, idući sinonim je, neizostavno, Kalmeta. Ovaj političar više od dva desetljeća suvereno vlada zadarskom političkom scenom. Pa iako se uz njegovo ime vežu brojne afere te u politici neizostavna optužba za nepotizam i politička kadroviranja, nepobitna je činjenica da je Zadar u posljednja dva desetljeća iz temelja izmijenio svoju vizuru i postao jedan od najprosperitetnijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Cinici bi rekli – izgleda da je Kalmeta ipak pogodio sa svojim kadroviranjem.

Pandan Kalmeti u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji je Ante Sanader. Bez ovog nekadašnjeg župana i dugogodišnjeg predsjednika HDZ-a SD županije ništa se ne događa.

Velike ambicije

No, dok Kalmetina politika u Zadru proizvodi dokazane stručnjake za EU fondove koji postaju i državni tajnici, Sanaderova politika u Splitu je politika bez potvrde. Dobri poznavatelji prilika i u jednoj i drugoj stranačkoj organizaciji HDZ-a otkrivaju nam kako i Sanader i Kalmeta od svojih kadrova na terenu traže apsolutnu poslušnost. No, otkrivaju nam i jednu bitnu razliku, Kalmeta uz podobnost od svojih kadrova obavezno zahtijeva i inicijativu. Ta inicijativa podrazumijeva predlaganje novih ideja i propitivanje odluka nadređenih, naravno, do određene mjere. S druge strane, Sanader se zadovoljava apsolutnom poslušnošću svojih kadrova. U drugom planu mu je stručnost kadrova, a na inicijativu se gleda kao na pretjeranu ambiciju koju valja suzbiti u začetku. Ovakav stav prema stručnosti ima i svoje negativne efekte. Tako podaci koje je objavilo nadležno ministarstvo pokazuju kako Splitsko-dalmatinska županija za određena razdoblja ima postotak od 2,06 posto iskoristivosti sredstava EU-a. To je svrstava na samo začelje svih hrvatskih regija. I upravo u tome treba tražiti uzrok općeg zaostajanja Splita i županije. Negativna selekcija, opće političko kadroviranje i stalne političke trzavice dovele su Split u poziciju da ga već sutra Zadar može preteći u brojnim aspektima.

Split ponovno ulazi u izborno vrijeme. Uskoro bi se trebali održati unutarstranački izbori u županijskom i gradskom HDZ-u, ali i opći lokalni izbori na proljeće iduće godine. Prema dosadašnjim najavama, izborno vrijeme neće donijeti ništa novo u stranačkoj, gradskoj ni županijskoj razini. Možda bi bilo pregrubo reći da Split propada, ne, ne propada, ali se ne razvija dovoljno brzo kao ostali usporedivi dijelovi Hrvatske, a pogotovo Europe.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI