ZANIMLJIV ZAHTJEV POLJOPRIVREDNE KOMORE Traže od članova da prijavljuju koji trgovački lanci stavljaju jeftinu robu iz uvoza

Foto: Cropix

“Zbog bezobzirnog ponašanja trgovačkih lanaca pozivamo članove da prate i javljaju koji lanci na svoje police stavljaju i koje robe iz uvoza po nižoj cijeni nego što je realno da se ona proizvodi, robu koja je lošije kvalitete od domaćih proizvoda i koja se uvozi po sumnjivim cijenama”, pozvao je u četvrtak Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore povodom Svjetskog dana hr

Namjera, pojasnio je, je imenovati lance koji u vrijeme kad hrvatska roba dolazi na tržište kupuju jeftine proizvode te ih plasiraju po nižim cijenama s ciljem stjecanja profita, a na štetu domaće proizvodnje i potrošača.

“Pozivamo hrvatske institucije da u Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama ubace odredbu kojom će se kontrolirati dolazi li na tržište roba iz robnih zaliha drugih država. Sličnu inicijativu ćemo dati i kroz Copa Cogeca kao krovnu instituciju EU poljoprivrednika“, dodao je.

Otvaraju posebnu e-mail adresu

Ovih će dana, čulo se na konferenciji za medije, biti otvoren poseban mail na koji će i poljoprivredni proizvođači moći dojaviti sve sumnjive uvozne robe koje su na policama trgovina prodaju po niskim ili akcijskim cijenama iz uvoza. Hrvatski potrošači zaslužuju da im se ponudi više domaćih proizvoda, da budu bolje označeni i vidljivi, a ne da im se, naglašeno je, u trgovini nude proizvodi među kojima je puno i onih koje uvoznici kupuju na rasprodajama na globalnom tržištu.

“Takva sumnjiva roba dolazi na naše tržište, a samo smo u proteklih nekoliko tjedana imali niz povlačenja uvoznog mesa koje nije bilo zdravstveno ispravno, kojeg su pojedini trgovci i uvoznici prodavali našim potrošačima po cijenama koje su ispod svake realne proizvođačke cijene“, podsjetio je prvi čovjek HPK.



U HPK ističu kako je u trenutku poput ovog, važnije nego ikad prepoznati potrebu za pružanjem potpore našim prehrambenim herojima – poljoprivrednicima i radnicima u cijelom prehrambenom sustavu – koji se brinu da se hrana kreće od farme do stola čak i usred poremećaja bez presedana poput trenutne krize COVID-19.

“Zato zahtijevamo i od institucija da u odredbe Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama unesu odredbu da se ne dozvoljava prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dolaze iz robnih zaliha drugih zemalja, s istekom roka uporabe, sumnjive kvalitete, te upitne zdravstvene ispravnosti, dok naši proizvođači imaju ogromna problem zaliha, niskih otkupnih cijena i plasmana svojih proizvodnji”, naglašeno je.

Hrvatska godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane

Kako su naveli u priopćenju godine 1900. jedan je poljoprivrednik mogao hraniti četiri osobe. U 2012. jedan je hranio već 129 ljudi. Kako proizvesti dovoljno hrane globalno je pitanje koje se tiče svih nas i upravo se zato svake godine 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane. Zbog faktora poput urbanizacije, erozije tla, klimatskih promjena, broj obradivih površina se smanjuje, a svjetska populacija i dalje nastavlja rasti. Do 2050. očekuje se da će svjetska populacija dosegnuti rast od dodatne tri milijarde ljudi. Istovremeno, očekuje se da će se obradiva površina po glavi stanovnika smanjiti za oko 17%, što znači da ćemo na manje zemlje nego što imamo sada, morati proizvoditi još više hrane.

Proizvodnja hrane morat će se povećati za 60 % ako do 2050. želimo prehraniti planet. U isto vrijeme, čak trećina ukupno proizvedene svjetske hrane, dovoljno da prehrani 3 milijarde ljudi godišnje, baca se u procesu proizvodnje ili jednostavno završi u kanti za smeće. “U toj statistici ni Hrvatska nije iznimka, koja godišnje baci oko 380.000 tona zdravstveno ispravne hrane“, upozorili su.

Zaključno, mali poljoprivrednici osobito će činiti veliku ulogu u prehrani svijeta s obzirom da stvaraju čak 50 posto ukupne proizvodnje hrane u svijetu, dok je njihov broj u Hrvatskoj također velik – preko 80 posto poljoprivrednih zemljišta kod nas manja su od 10 ha. HPK, poručuju, želi svojom akcijom označavanja trgovaca koji forsiraju uvoznu naspram domaće robe, podići svijesti o potrebi educiranja potrošača, ali i označavanja onih koji ostvaruju velike marže na prodaji uvoznih proizvoda niže cjenovne kategorije i sumnjive kvalitete.

“Posebno nas pogađa to što trgovci ulažu ogromne novce u marketing i uvjeravanja da prodaju naše proizvode, dok s druge strane putem akcija prodaju uvozne proizvode. Svjesni smo da se jedino zajedno sa potrošačima, medijima, nadležnim institucijama može potaknuti veća domaća potrošnja i proizvodnja”, zaključili su čelni ljudi HPK, prenosi agroklub.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI