Dvije katastrofe, prošle godine pogodile su Hrvatsku – pandemija koronavirusa i snažni potres. Pandemija i dalje hara, a posljedice potresa još će se dugo osjećati i sanirati. Klizišta, poplave i požari, samo su neki od katastrofa koje nam prijete.
Naime, u MUP-ovom dokumentu Procjena rizika od katastrofa za RH iz 2019. obrađeno je 15 prijetnji te je procijenjen rizik od njih na području cijele Hrvatske , ali i svake od županija.
1.Bolest bilja
Scenarij: unos i širenje zlatne žutice vinove loze na području Vukovarsko-srijemske županije. Najvjerojatniji događaj: provođenje svih mjera i stavljanje bolesti pod kontrolu. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: širenje bolesti i propadanje vinograda u katastrofalnim razmjerima. Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik. Najgori mogući scenarij: umjereni rizik za cijelu Hrvatsku. 2. Bolesti životinja Scenarij: unos i širenje uzročnika bolesti slinavke i šapa na području RH. Najvjerojatniji neželjeni događaj: pojava slinavke i šapa u zoni opasnosti izvan teritorija RH. Provođenjem mjera kontrole smanjuje se ili onemogućuje daljnje širenje bolesti. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: slinavka i šap potvrđena na životinjama na teritoriju RH i epidemija se širi. Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik.
Najgori mogući scenarij: nizak rizik za cijelu RH.
2. Bolest životinja
Scenarij: Unos i širenje uzročnika bolesti slinavke i šapa na području Vukovarsko-srijemske županije. Slinavka i šap je akutna, vrlo kontagioznavirusna bolest prvenstveno domaćih papkara (goveda, svinje, ovce i koze) i više od 70 vrsta divljih i poludivljih papkara. Nesumnjivo, gospodarski je najvažnija akutna zarazna bolest životinja. Štete koja ta bolest nanosi spadaju u dvije kategorije, izravne (direktne) koje proizlaze iz smanjene proizvodnje mmesa, mlijeka i ostalih proizvoda i posredne (indirektne) kroz ograničavanje trgovine živim životinjama i životinjskim proizvodima. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: slinavka i šap potvrđena na životinjama na teritoriju RH i epidemija se širi.
Najgori mogući scenarij: nizak rizik za cijelu RH.
3. Ekstremne temperature
Scenarij: Pojava toplinskih valova na području grada Zagreba. Toplinski valovi uzrokovani klimatskim promjenama, radi veće učestalosti i intenziteta, mogu
dovesti do povećanja rizika za stanovništvo. Toplinski val i uzrokovan klimatskim promjenama nastaje naglo bez prethodnih najava, neočekivano iznenadno za Grad Zagreb. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: Maksimalne dnevne temperature zraka iznad 37,1°C u trajanju od najmanje četiri dana.Najvjerojatniji scenarij: umjeren rizik.
Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. Za cijelu RH visok rizik od ove katastrofe.
4. Epidemije i pandemije
Scenarij: pandemija influence na području cijele RH. Najvjerojatniji neželjeni događaj: epidemija bi mogla trajati najmanje devet tjedana i od gripe i njezinih komplikacija umire 860 osoba (smrtnost od 0,01%). Događaj s najgorim mogućim posljedicama: Prvi oboljeli od pandemijske gripe u Hrvatskoj posljedica je unosa virusa gripe koji je već́ neko vrijeme prisutan u Aziji. Oboljelo je 30% stanovništva za trajanja epidemije. Od gripe i komplikacija u devet tjedana umrlo je ukupno 2580 od svih oboljelih osoba (smrtnost od 0,2%).
Najvjerojatniji scenarij: visok rizik. Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. Za cijelu Hrvatsku visok rizik od ove prijetnje.
5. Industrijske nesreće
Scenarij: industrijske nesreće na području postrojenja za frakiranje Ivanić-Grad. Najvjerojatniji neželjeni događaj: eksplozija na lokaciji vagon-punilišta. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: ispuštanje propana iz jednog spremnika na lokaciji rezervoarskog prostora propana te ispuštanje cijele količine propana. Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik.
Najgori mogući scenarij: umjeren rizik.
6. Poplave
Scenarij: poplave na vodnom području Dunava i Kupe kod Karlovca. Najvjerojatniji neželjeni događaj: zbog izlijevanja Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre poplavljene su velike poljoprivredne i šumske površine i brojni objekti u naseljima. Poplavljeno je više lokalnih prometnica. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: iznadprosječna količina palih oborina u kratkom razdoblju, tlo i nasipi posve su zasićeni vodom te izuzetno duga linija obrane od poplava i pritisak desnih pritoka rijeke Save iz BiH za posljedicu imaju poplavu velikih razmjera. Najvjerojatniji scenarij: vrlo visok rizik.
Najgori mogući scenarij: visok rizik. Vrlo visok rizik za većinu Hrvatske. Umjeren je u Istarskoj i Zadarskoj županiji, a visok u Primorsko-goranskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i u Gradu Zagrebu.
7. Potres
Scenarij: podrhtavanje tla u Zagrebu uzrokovano potresom. Najvjerojatniji neželjeni događaj: vjerojatnost događaja je 10 posto u 10 godina. Događaj odgovara potresnom djelovanju (opterećenju) za provjeru graničnog stanja uporabivosti, a pri tome konstrukcija mora biti projektirana i izvedena tako da se odupre potresnom djelovanju bez pojave oštećenja i njima pridruženih ograničenja upotrebe (mali troškovi oporavka). Posljedice razornog potresa najčešće su oštećenja ili rušenja građevina što ponajprije uključuje stambene zgrade, ali i svu kritičnu infrastrukturu (primjerice bolnice, industrijske objekte, kulturno-spomeničku baštinu, prometnu i komunalnu infrastrukturu i slično). Glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb nalazi se u jednom od
seizmički najaktivnijih područja u državi te je procjena rizika od potresa za grad Zagreb od iznimne važnosti i stoga se odabrani scenarij odnosi upravo na podrhtavanje tla na
zagrebačkom području.
Najvjerojatniji scenarij: visok rizik.
Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. U većini Hrvatske je vrlo visok rizik od potresa, umjeren je u Vukovarsko-srijemskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a visok u Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Istarskoj županiji.
8. Požari
Scenarij: požari raslinja na otvorenom prostoru. Najvjerojatniji neželjeni događaj: u načelu se događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja i ljeti u priobalju nastaje više istodobnih požara raslinja. Događaj s najgorim posljedicama: ovakav scenarij događa se svakih 20-ak godina. Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura, suša, udari groma) pogoduju razvoju više istodobnih požara raslinja u priobalju. Požari mogu ugroziti veći broj ljudi i imovinu (kampovi) te je potrebna evakuacija stanovništva, turista i imovine i njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta. Mjestimično je ugrožena infrastruktura. Najvjerojatniji scenarij: umjereni rizik. Najgori mogući scenarij: visok rizik. Vrlo visok rizik od požara je u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Visok rizik je u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji dok je u ostalim županijama taj rizik umjeren ili nizak.
9. Snijeg i led
Scenarij: prometni i energetski kolaps u gorskoj Hrvatskoj uzrokovan snijegom i ledom. Najvjerojatniji neželjeni događaj: jake oborine u obliku snijega stvaraju visok snježni pokrivač izazvavši prometni i energetski kolaps. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: zbog razmjerno velike količine kiše koja pada na hladnu podlogu, naslage leda dosežu debljinu i do nekoliko centimetara. Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik. Najgori mogući scenarij: visok rizik. Vrlo visok rizik od ove prijetnje postoji u Pirmorkso-goranskoj županiji, a u ostalim dijelovima RH je umjeren ili nizak.
10. Suša
Scenarij: suša na području Osječko-baranjske županije. Najvjerojatniji neželjeni događaj: nedostatak oborina u zimskom, proljetnom i ljetnom razdoblju uz visoke temperature tijekom srpnja i kolovoza negativno se odražava na rast i razvoj ratarskih i krmnih kultura. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: veći poremećaji u opskrbi hrane uzrokuju suša i visoke temperature koje u velikoj mjeri utječu na prinos najvažnijih poljoprivrednih kultura.
Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik.
Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. U Primorskoj-goranskoj županiji i Zagrebu rizik od suše je nizak, a u ostaloj Hrvatskoj umjeren.
11. Zaslanjenost kopna
Scenarij: zaslanjenost tla u dolini Neretve. Najvjerojatniji neželjeni događaj: uobičajena hidrološka suša u vegetacijskom razdoblju i zbog manjka oborina. Događaj s najgorim posljedicama: kombinacija pojačane intruzije soli u podzemne i površinske vode i poljoprivredna tla u dolini Neretve zbog hidrološke suše u vegetacijskom razdoblju.
Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik. Najgori mogući scenarij: nizak rizik. Dubrovčako-neretvanska županija ima visok rizik od te katastrofe, a Zadarska i Istarska županija umjeren rizik. Ostali dijelovi RH imaju nizak rizik.
12. Nuklearne nesreće
Scenarij: izvanredni događaj u Nuklearnoj elektrani Krško. Najvjerojatniji neželjeni događaj: zbog vremenske nepogode NE Krško ostaje bez napajanja. Tlak u zaštitnoj zgradi postupno raste pa se 10 sati nakon oštećenja jezgre započinje s kontroliranim ispuštanjem njezina sadržaja u okoliš. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: ispuštanje iz zaštitne zgrade u okoliš nije kontrolirano pa zbog toga u okoliš dospijevaju znatno veće količine radioaktivnih tvari.
Najvjerojatniji scenarij: umjeren rizik. Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. Umjeren je rizik od ove prijetnje za cijelu RH.
13. Radiološke nesreće
Scenarij: opasan radioaktivni izvor izvan regulatorne kontrole. Najvjerojatniji neželjeni događaj: nepropisni popravak krova industrijske zgrade s radiokativnim gromobranom. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: iz starog medicinskog uređaja izvadi se radioaktivni izvor i vrati proizvođaču, ali taj uređaj se potom odveze u skladište otpadnog metala iako je i dalje izvor radioaktivnosti. Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik. Najgori moguć scenarij: umjeren rizik. Za cijelu RH umjeren rizik. 14. Klizišta Scenarij: pojava masovnih klizišta. Najvjerojatniji neželjeni događaj: velike oborine prouzročile su pokretanje 50-ak klizišta kakva su se na području Sisačko-moslavačke županije aktivirala 13. ožujka 2018. Događaj s najgorim posljedicama: aktivacija klizišta kao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 2013.
Najvjerojatniji scenarij: visok rizik.
Najgori mogući scenarij: visok rizik. Vrlo visok rizik u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, a u ostalim dijelovima RH visok i umjeren.
14. Klizišta
Scenarij: pojava masovnih klizišta. Najvjerojatniji neželjeni događaj: velike oborine prouzročile su pokretanje 50-ak klizišta kakva su se na području Sisačko-moslavačke županije aktivirala 13. ožujka 2018. Događaj s najgorim posljedicama: aktivacija klizišta kao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 2013.
Najvjerojatniji scenarij: visok rizik.
Najgori mogući scenarij: visok rizik. Vrlo visok rizik u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu, a u ostalim dijelovima RH visok i umjeren.
15. Onečišćenje mora
Scenarij: iznenadno veće onečišćenje mora uljem s plovnih objekata. Najvjerojatniji neželjeni događaj: u količini od 5 do 500 m³ radi oštećenja trupa tankera kakvo se dogodilo u blizini naftnog terminala JANAF u Omišlju. Događaj s najgorim mogućim posljedicama: iznenadno onečišćenje mora uljem količine veće od 500 m³ u blizini otoka Palagruže, nakon sudara tankera i teretnog broda za rasuti teret.
Najvjerojatniji scenarij: nizak rizik.
Najgori mogući scenarij: umjeren rizik. Umjeren rizik za cijelu obalu RH