ZBOG NJE SE MNOGIMA TRESU GAĆE! Ovoliko se akcija ne pamti u zadnjih dvadeset godina! Poznato ime za imenom…

Čvrsto sam uvjerena da ću svojim predanim radom dokazati da je Državno odvjetništvo neovisno i samostalno tijelo u koje građani mogu imati povjerenje. Rekla je to Zlata Hrvoj-Šipek nakon što je potpisala prisegu i preuzela ulogu glavne državne odvjetnice. Potpisala je prisegu krajem svibnja ove godine, nakon što je Državno odvjetništvo potresla jedna od većih afera u posljednjih desetak godina.

Dotadašnji glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić morao je odstupiti s dužnosti, kako su tada svi pisali, zbog svojeg članstva u masonskoj organizaciji koju vodi liječnik Nikica Gabrić. Učinio je to nakon što je potvrdio u javnosti da jest mason te nakon što je s javnosti podijelio da je Gabrić pokušao utjecati na tijek istrage protiv novinara, urednika i vlasnika tjednika 7dnevno koje je lažno optužio za ucjenu nakon što je tjednik objavio serijal u kojem raskrinkava tajne Gabrićeve masonske lože.

Afera u DORH-u produbila se još više nakon što je Gabrić u javnosti rekao da je do Jelenića pokušao doći preko njegova zamjenika i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, a kada je Jelenić rekao da ga je “Gabrić zvao i tražio da se zabrani izlazak novina, odnosno da se postupak proširi na još neke osobe i da se prijavljene, kako je on to rekao, strpa u zatvor, ali za ništa od toga nije bilo zakonskih osnova”, Gabrić je u javnosti počeo mahati tajnim snimkama razgovora koje je vodio s Jelenićem.

Nakon takvog suludog pritiska na glavnog državnog odvjetnika, Jelenić se povukao sa svoje dužnosti te je Vlada predložila da ga zamijeni Zlata Hrvoj-Šipek. Mnogi su u tom trenutku kritizirali odluku Vlade da na tako zahtjevno mjesto postavi korektnu, no ne pretjerano iskusnu državnu odvjetnicu. Kritizirali su je da je godinama vodila građansko-upravni odjel DORH-a te da nema iskustva u kaznenim progonima.

No ona to nije vidjela kao svoj nedostatak, tvrdeći da glavni državni odvjetnik ionako ne ide na rasprave i tamo ne zastupa državu, nego da je naglasak njezina posla da koordinira i usklađuje rad na svim razinama državnog odvjetništva. A tu bi joj sigurno moglo pomoći iskustvo koje je stekla u karijeri. Njezina profesionalna karijera počela je još 1980. u Javnom pravobranilaštvu u Karlovcu, a 2001. postala je zamjenica glavnog državnog odvjetnika. Zato ju je Sabor sredinom svibnja ove godine i potvrdio kao novu glavnu državnu odvjetnicu.



Ozbiljne istrage

Među prvim izjavama koje je dala u medijima bila je i ova: “Duboko sam svjesna značenja današnje prisege i značaja zadaće državnog odvjetnika, težine odgovornosti koju preuzimam, ali i negativne percepcije javnosti i nepovjerenja prema pravosuđu. Zato ću svu svoju energiju, znanje i iskustvo posvetiti vođenju DORH-a u duhu dane prisege, na putu vladavine prava prema visoko postavljenim ciljevima učinkovitog procesuiranja kaznenih djela, osobito onih koruptivne naravi te zaštite imovine i imovinskih interesa Republike Hrvatske”.

Čini se da je učinila upravo to. Ni trenutka se nije obazirala na brojne kritike, ogromne pritiske izvan i unutar DORH-a, te je u manje od šest mjeseci pokrenula nekoliko ozbiljnih istraga, istraga na koje se čekalo godinama, pritom se boreći sa samim državnim vrhom te napadima koji su dolazili odande.  Prva velika akcija u mandatu Zlate Hrvoj-Šipek zapravo je započela šest dana prije nego što je prisegnula na tu poziciju, ali i dva dana nakon što ju je Sabor potvrdio kao novu glavnu državnu odvjetnicu.

Iako zasigurno nije mogla voditi predistražne radnje, kako doznajemo od ljudi bliskih DORH-u, nakon što je istraga pokrenuta, Hrvoj-Šipek ju je potpuno poduprla, bez obzira na političke konotacije koje bi takva istraga mogla imati. Riječ je o ogromnoj akciji kodnog naziva “Flajš” koju je predvodio USKOK protiv 38 osoba i devet tvrtki koje se sumnjiči da su gospodarskim malverzacijama zaradili najmanje 20 milijuna kuna te oštetili proračun za oko 11,5 milijuna kuna. U toj je istrazi obuhvaćena te naposljetku i privedena pa puštena da se brani sa slobode Ana Karamarko, supruga bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.

USKOK je tada tvrdio da je Ana Karamarko, u ime svoje tvrtke Drimia, platila dvije fakture tvrtkama Le noke usluge i Analytics expert u vlasništvu Tomislava Pavkovića, za kojeg vjeruju da je uz Olivera Kolobarića udružio sve ove ljude u kriminalnu skupinu. Jedna faktura bila je na iznos od 312 tisuća kuna za isporuku poslovnog softvera u prosincu 2018., a druga na 155 tisuća kuna.

Istražitelji su snimili Pavkovićeve razgovore u kojima traži da mu se isporuči lažni softver za Anu Karamarko, a USKOK njoj stavlja na teret da je, od ukupno 467.500 kuna koliko je platila Pavkoviću, on njoj vratio 77 tisuća kuna. Tvrtki Drimia, kako tvrdi USKOK, omogućeno je da si zbog ovih lažnih faktura za 2018. i 2019. još umanji porezne obveze za ukupno 138.500 kuna.

Ova politički osjetljiva istraga mogla bi dobiti svoj epilog u mjesecima koji slijede. Kako se doznaje iz krugova bliskih DORH-u, pripremaju se opsežne istrage protiv još nekoliko bivših visokopozicioniranih HDZ-ovaca koji su bili bliski s Karamarkom, te istraga o INA-i i Jozi Petroviću, lobistu mađarskog MOL-a. Podsjetimo, politička karijera Tomislava Karamarka praktički je završena kada je otkriveno da je Drimia, tvrtka njegove supruge, sklopila konzultantski ugovor s Petrovićem.

Afera pa kaos

Velike DORH-ove istrage prema utjecajnim političarima nisu stale s istragama političara koji više nemaju funkcije. Ni desetak dana nakon što je uhićena Karamarko, policija je uhitila i Josipu Rimac, državnu tajnicu Ministarstva uprave i bivšu gradonačelnicu Knina, te poveću grupu ljudi. USKOK je objavio kako u aferi Vjetroelektrane provode istragu protiv 13 poduzetnika i državnih dužnosnika, koje se sumnjiči za kaznena djela trgovanja utjecajem, zloporabu položaja i ovlasti, davanje mita i davanje mita za trgovanje utjecajem te primanje mita.

Za Rimac se sumnjalo da je urgirala kod direktora Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) kako bi vlasniku tvrtke C.E.M.P. izdao status povlaštenog proizvođača električne energije da bi ovaj mogao prodavati struju po cijeni višoj od redovne. Afera je vrlo brzo eksplodirala u javnosti. S Rimac je na neki način bio povezan gotovo cijeli vrh HDZ-a, saborska oporba propitivala je tko je sve znao za njezine ilegalne poteze, a mediji su iz dana u dan objavljivali sumanute pikanterije iz tajnih istraga.

Nakon Rimac, DORH je uhvatio još jednu veliku istragu koja je dotaknula baš cijeli politički vrh u Hrvatskoj. Krajem rujna ove godine, priveden je Dragan Kovačević, direktor tvrtke JANAF koja je u državnom vlasništvu. Kovačevića se teretilo da je primio mito od gotovo dva milijuna kuna kako bi namjestio posao od 40 milijuna kuna tvrtki Kreše Peteka. I onda je nastao kaos. Mediji su otkrili da je primopredaja novca obavljena u Kovačevićevu “klubu”, mjestu koje je koristio za privatne zabave u Slovenskoj ulici u Zagrebu, gdje su se okupljali baš svi političari u Hrvatskoj.

Bio je tu predsjednik Milanović, Jakov Kitarović, suprug bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Radimir Čačić, Tomislav Ćorić, Oleg Butković, Josip Aladrović… Odjednom su se oko jedne afere okupile baš sve političke opcije u Hrvatskoj, a cijelom operacijom upravljao je DORH.

Tajming uhićenja

No DORH se nije zaustavljao samo na velikim političkim aferama. Početkom listopada policija je upala u kuće osumnjičenih za ratni zločin nad Hrvatima na Ovčari 1991. godine. Gotovo 30 godina od počinjena tih strašnih zločina, pred lice pravde dovedeni su ljudi koji su bili dio špalira smrti na Ovčari te su bili dio grupe u kojoj su se nalazili srpski dobrovoljci, vojnici, ali i civili koji su ranjenike dovezene na Ovčaru tukli i zlostavljali. Iako se ovo činila kao neprijeporna akcija, čak su se i zbog nje razbacivali kritikama.

Donedavni HDZ-ovac i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, recimo, govorio je kako mu je vrlo sumnjiv tajming uhićenja te je tvrdio da tako Vlada pokušava skrenuti pozornost s korupcijskih afera. No to se danas čini prilično nevjerojatnim. Svaka velika akcija iza koje je stajao DORH isprva je okarakterizirana kao da je pokreću kako bi pogodovali Vladi, no vrlo bi se brzo pokazalo ne samo da ne pogoduju nikome, nego bi se i DORH i Hrvoj-Šipek nalazili pod žestokim političkim napadima, napadima kakve je malo koji državni odvjetnik osjetio.

Kako bi se obračunala sa svim tim napadima, Zlata Hrvoj-Šipek došla je na sjednicu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o curenju informacija u aferi JANAF. “Ne komuniciram s premijerom i predsjednikom u vezi s istragama. Državno odvjetništvo postupa u skladu sa zakonom i Ustavom, a Zakon o kaznenom postupku vrlo je jasan i kaže da DORH ni ja nemamo obvezu obavještavati premijera”, jasna je bila Hrvoj-Šipek i obranila se od kritika da nije obavijestila premijera da se provodi istraga protiv šefa JANAF-a.

Informacije cure

Usprkos direktnim napadima predsjednika Milanovića, koji je silno želio skrenuti pažnju sa svog prijateljstva s Kovačevićem u klubu, Hrvoj-Šipek je vrlo staloženo objasnila kako radi svoj posao i zašto ga ne planira prestati raditi, što god se dogodilo. Slično se ponijela i kada je istraga koju je njezin DORH provodio u aferi JANAF otkrila da je dio novca za koji se sumnja da je Kovačevićev skrivan kod Gorana Puklina, supruga zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Mirele Alerić-Puklin.

Iako je riječ o iskusnoj tužiteljici koja je radila na optužnici u slučaju Agrokor, Hrvoj-Šipek ju je razriješila dužnosti čim je otkrivena veza Puklina i Kovačevića.  “Doživjeli smo prozivanja da smo nesposobni, nestručni. To me podosta razočaralo. U DORH-u rade ljudi koji se trude svojim radom, znanjem i odgovornošću učinkovito progoniti počinitelje kaznenih djela”, naglasila je u svom rijetkom istupu u javnosti.

Uza sve te požrtvovne ljude koje je okupila u svom timu, Hrvoj-Šipek se svakodnevno bori i s opozicijom te podmetanjima unutar DORH-a. Kako doznajemo, neki ljudi nisu zadovoljni ne samo time što Hrvoj-Šipek vodi DORH, nego ni time što to radi tako uspješno. Zato mnogi spekuliraju kako ova ogromna količina povjerljivih informacija koje cure o istragama izlazi upravo iz samog DORH-a, a Hrvoj-Šipek nikako ne može začepiti sve rupe.

Dobri poznavatelji prilika u Državnom odvjetništvu kažu da ovoliko informacija koje su procurile nisu vidjeli još od doba kada je Mladen Bajić bio glavni državni odvjetnik. Usprkos podmetanjima sa svih strana, Zlata Hrvoj-Šipek u samo šest mjeseci mandata uspjela je povratiti ugled DORH-u jer ovaj intenzitet akcija, bez obzira na politička imena koja zahvate, ne pamtimo u proteklih dvadesetak godina.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI