Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako je cilj da se sve pripremi za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, zbog čega će se morati provesti i Nacionalni plan zamjene kune eurom, koji je predstavljen na sjednici vijeća za uvođenje eura.
Zahtjevan je to posao koji je premijer povjerio svojem samozatajnom savjetniku za gospodarstvo Zvonimiru Saviću koji će koordinirati svim aktivnostima vezanima za pripremu uvođenja eura. To znači da će Savić i prije uvođenja eura biti glavni i odgovorni za provedbu reformi koje od Hrvatske iziskuje Europska komisija.
To dakako uključuje i koordinaciju s ministarstvima, a prvi koraci koji se već počinju raditi uključuju odgovornije upravljanje državnom imovinom, ali i harmonizaciju državne službe.
Savić će uz ostalo biti taj koji će umirivati kritičare i naciju koja strahuje da bi s uvođenjem eura cijene osnovnih životnih potrepština mogle otići u nebo. Da posebni premijerov savjetnik za ekonomska pitanja već radi punom parom, potvrđuje i to što je baš on posljednjih mjeseci intenzivirao svoje javne nastupe progovarajući uz ostalo i o prvom europskom novcu za likvidnost malih i srednjih poduzeća.
Inače, Saviću je važna postaja za njegovu karijeru svakako je bila pozicija državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Bio je i sudionik pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a iza njega su i brojni europski projekti ne samo u našoj zemlji, već i u susjednim državama. Djelovao je kao poseban savjetnik ministrice regionalnog razvoja, a od prošle godine sjedi na poziciji posebnog Plenkovićeva savjetnika. Nikada do sada s te se pozicije nije pretjerano javno eksponirao, radio je u Plenkovićevoj sjeni.
Dobro upućeni svjedoče da se radi o vrhunskom stručnjaku te da premijer boljeg koordinatora za uvođenje eura nije mogao izabrati s obzirom na Savićevo iskustvo, ali i specijalizaciju na poljima makroekonomije i europskih fondova te kohezijske politike EU, pri čemu naglasak valja staviti i na financijski sektor. Njegov su potencijal prepoznali i u Hrvatskoj gospodarskoj komori gdje se skrasio kao direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize.
Diplomirao i magistrirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu gdje je odabrao smjer Ekonomije međunarodne razmjene. Školovanje je nastavio na makroekonomiji na London School of Economic, a osim toga iza njega je i doktorski studij na riječkom Ekonomskom fakultetu. Šarolika je biografija ovog Plenkovićeva ekonomskog stručnjaka, a osim što je zanat kovao radeći u Raiffeisen banci, radio je i kao zamjenik financijskog direktora u Gavriloviću.
Sudjelovao je Savić i u strategiji za uvođenje eura koju su izradile Vlada i Hrvatska narodna banka. U toj strategiji uz ostalo stoji da je udio kredita zaštićenih od valutnog rizika u ukupnim deviznim kreditima stanovništva i poduzećima manji od deset posto. Hrvatima osim toga euri nisu strani. Većina kredita, ali i štednja, u ovoj je valuti, a kada bi Hrvatska prihvatila zajedničku valutu, odnosno euro, to bi prema stručnjacima bliskima Plenkoviću dovelo do smanjenja troškova zaduživanja, točnije kamatnih stopa na kredite. Stavka je to koju će u narednim mjesecima posebno naglašavati stavljajući naglasak na tu odrednicu koja bi se pozitivno reflektirala na građane, ali i na pojedina poduzeća kojima bi se kroz to povećala konkurentnost. Malo se u javnom prostoru spominje to da bi s uvođenjem eura zamjene kuna u eure i obratno nestale naknade i provizije banaka, koje sudjeluju u tom procesu.
Plenkoviću je pak za stabilnost Vlade, ali i države, najvažnije to što Hrvatska prihvaćanjem eura dobiva pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji se koristi za pružanje pomoći zemljama koje se nađu u financijskih poteškoćama. Riječ je o državama koje se dovedu do situacije u kojoj izgube pristup financijskim tržištima, što znači da se ne mogu zadužiti. U tom slučaju mogu tražiti kredit od Europskog mehanizma za stabilnost što će na žalost za Hrvatsku u narednom periodu vrlo vjerojatno biti nužno.