Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u nedjelju kako će Hrvatska u razgovorima s partnerima odlučiti hoće li primiti još Afganistanaca nakon što ih je u zemlju u subotu stiglo 19. Oni će zatražiti i dobiti azil.
“Mi ćemo s našim partnerima vidjeti hoćemo li primiti još Afganistanaca”, rekao je Grlić Radman u Dnevniku HTV-a, dodajući da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odlazi drugi tjedan na sastanak Vijeća u Bruxelles. Tamo će s drugim ministrima EU-a razgovarati o migracijama i izbjeglicama.
Devetnaest Afganistanaca koji su stigli u Hrvatsku u subotu, u Afganistanu su pomagali hrvatskoj misiji i već su prošli sigurnosne provjere. Radi se o tri obitelji, a njihov identitet neće biti objavljen.
‘Zbog brze reakcije dobili smo pohvale EU’
“Oni su već smješteni, tu je MUP odmah reagirao.. radi se o tri obitelji, među njima je desetero djece, to je najranjivija skupina”, rekao je Gordan Grlić Radman.
“Mi smo odmah i konkretno reagirali, sukladno našim mogućnostima i logističkim uvjetima”, dodao je te naglasio da je Hrvatska zbog toga odmah dobila pohvale svojih europskih partnera.
Rekao je i da Afganistan očekuje velika humanitarna kriza te da situacija u toj zemlji mijenja paradigmu globalne sigurnosti.
“To će biti jako osjetljivo pitanje sigurnosti koje zahtijeva multilateralno djelovanje jer svima je u interesu mir i stabilnost u tom dijelu svijeta”, istaknuo je ministar, dodajući i kako se može čuti da “talibani nisu ono što su bili prije dvadeset godina”.
O dolasku Macrona
Grlić Radman se osvrnuo i na vijest o dolasku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Hrvatsku, pa je rekao kako se taj posjet već dulje vrijeme priprema i da se očekuje da će Macron doći u radni posjet tijekom listopada ili studenoga, no Ured premijera utvrđuje datume.
Naglasio je važnost Francuske unutar EU-a i u svjetskom poretku, podsjetivši na današnju inicijativu Pariza zajedno s Londonom da se kabulska zračna luka proglasi sigurnosnom zonom. “Francuska čini kralježnicu EU-a”.
Razgovarat će se o unaprjeđenju odnosa, gospodarske suradnje, budućnosti zapadnog Balkana i jugoistočne Europe, nabrojao je šef hrvatske diplomacije, podsjetivši da je nova metodologija zakomplicirala otvaranje pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije s EU-om.
O Bosni i Hercegovini
“Hrvatska će nastojati apelirati na jači angažman Francuske” kada je u pitanju sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana, gdje prije svega mislimo na BiH”, kazao je.
Što se tiče stanja u toj zemlji, rekao je kako Hrvatska na nju gleda kao na zemlju s europskom perspektivom i želi razgovarati o važnosti izmjene izbornog zakona.
“To je vrlo važno jer jedino tako možemo vidjeti stabilnu i funkcionalnu BiH gdje će imati legitimne predstavnike svi narodi na svim razinama vlasti. Izborni zakon treba jamčiti i garantirati jednakopravnost, ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda”.
Budući da se do kraja godine treba imenovati 28 veleposlanika i konzula, a na pitanje o nesporazumima na relaciji između Banskih dvora i Pantovčaka oko te teme, ministar je rekao da je to sigurno jedna od njegovih najvažnijih zadaća, dodajući da se proces pomaknuo iz pat pozicije.