HZZO VIŠE NE BI PLAĆAO BOLOVANJE! Evo što bi se sve trebalo promijeniti reformom zdravstva

screenshot

U zdravstvenom sustavu najavljene su reforme, a u Ministarstvu zdravstva finalizira se prijedlog tih reformi.

Već se u medijima piše o prijedlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u segmentu bolnica pri čemu bi u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo. To je već izazvalo burne reakcije u javnosti.

Postoji još nekoliko promjena koje Ministarstvo zdravstvo planira provesti. Tako bi jedan od prvih koraka u početku reforme bilo stvaranje registra opreme koji bi sadržavao analizu postojećeg broja i stanja uređaja i opreme u svim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.


Taj bi registar opreme u sebi imao sve potrebne informacije – vrstu uređaja, starost, stanje i planiran radni vijek, amortizaciju, kapacitet i postotak iskorištenosti te procijenjenu vrijednost nabavke novog uređaja iste namjene.

U resornom ministarstvu navode i kako je potrebno izraditi petogodišnji plan nabavke nove opreme i uređaja s procjenama vrijednosti te dinamikom nabavke.



Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da je upravo objedinjavanje javne nabave u zdravstvu ključni i istinski prvi korak reforme. Objedinjavanjem javne nabave materijala, roba, usluga i opreme će se, smatra, a to je sročeno i u dokument, postići ujednačavanje kvalitete roba i materijala odnosno standardizacija te optimizacija troškova javne nabave materijala, roba, usluga i opreme za sve zdravstvene ustanove u zemlji.

Tako će se osigurati i Ustavom zajamčena jednakost zdravstvene usluge.

Glavni izvor neučinkovitosti sustava, kako se navodi u Prijedlogu, predstavlja struktura određivanja cijene zdravstvene usluge koja se ne definira prema ekonomskim elementima troškova, nego se određuje prema prikupljenim prihodima od doprinosa te transfera iz državnog proračuna. Kao važna stavka piše i to da je u posljednjem desetljeću ostvaren prevelik rast troškova rada u odnosu na raspoložive prihode.

“Prihodi sustava na ovu razinu prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te na 73 tisuće zaposlenih u mreži od 165 ustanova moraju biti veći”, ističu u Ministarstvu zdravstva.

Prijedlog reforme obuhvaća i zahtjev prema Ministarstvu financija da se izmijene odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Odnosi se to na novu verziju tog zakona, koja je stupila na snagu 2020. u sklopu poreznog rasterećenja mladih. Iz Ministarstva smatraju da bi se temeljni principi prava na zdravstvenu zaštitu trebali temeljiti na principu međugeneracijske solidarnosti te da bi, sukladno tome, mlada i zdravija populacija trebala sudjelovati u stvaranju prihoda za stariju i zdravstvenu populaciju.

Ministarstvo zdravstva je Ministarstvu financija već predložilo ograničavanje ili ukidanje mjere da se mladi do 30 godina koji dosad nisu imali ugovor na neodređeno kod poslodavca kod kojeg rade oslobađa plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u razdoblju od pet godina. Riječ je o mjeri koja je za zdravstveni sustav teška 1.2 milijarde kuna godišnje.

Činjenica je da kada bi se ta mjera ukinula, to bi dovelo do toga da bi se mladima od 30 godina koji su je koristili, neto plaće smanjile.

Jedan od prijedloga reforme zdravstva je i da izdaci za bolovanja i porodiljne dopuste više ne budu na teret HZZO-a. Ipak, ne navode tko bi platio te troškove.

Iz resornog ministarstva ističu da u nekim zemljama postoji razdoblje čekanja od tri dana te da pravo na naknadu za bolovanje počinje četvrtog dana bolesti. To je očito jedna od opcija koja se razmatra kako bi se smanjili troškovi bolovanja za zdravstveni sustav.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI