IDUĆEG TJEDNA PADA DAN ODLUKE: SDP-ovi odmetnici žele zavladati strankom! Ovo je njihov plan za rušenje Peđe Grbina

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Izbori koji će odrediti budućnost SDP-a, tako u najvećoj oporbenoj stranci opisuju nadolazeće unutarstranačke izbore koji će se održati krajem studenoga. Nije nepoznanica da su socijaldemokrati pod palicom aktualnog predsjednika Peđe Grbina zapeli u dubokoj krizi koja se odrazila na njihov rezultat na lokalnim izborima, no ta se kriza ujedno vidi iz mjeseca u mjesec kroz sve slabiji rejting SDP-a. Slabom rejtingu unatoč, Grbin evidentno ne namjerava dignuti ruke od svoje stranke ni sada kada je jasno da se ona praktički prepolovila na dva zastupnička kluba.

Nema predaje

Oni upućeni u zbivanja u Partiji tvrde da stranački izbori koji su pred njime definitivno nisu uvod u Grbinovo rušenje, upravo suprotno, on je već pripremio teren za to da vlastitim kadrovima premreži SDP koji, po svemu sudeći, očekuje nekoliko ključnih mjeseci. Sve i da do kraja uspije u svojoj kadrovskoj križaljci, malo je vjerojatno da će Grbin uspjeti opstati na poziciji ako podrška stranci nastavi padati. Postane li pad rejtinga kontinuitet, a takvo što nije nemoguće, postat će jasno kako Grbinov problem ipak nije bila ekipa naklonjena Davoru Bernardiću, pa ni strelovit rast platforme Možemo, nego njegova bezidejnost i nedostatak karizme, što mu mnogi i danas spočitavaju kada tvrde da se ne uspijeva nametnuti kao lider oporbe.


Planove za stranačke izbore, doduše, ne kuje samo Grbin, nego i protivnička struja, odnosno 18 članova novoosnovanog Kluba zastupnika socijaldemokrata u SDP-u. Njega čine isključeni SDP-ovci koji zasad ne planiraju osnivanje nove, lijeve stranke pa je evidentno kako se bivši SDP-ovci nadaju povratku u partijske redove, a za to će im biti potrebna stranačka baza preko koje navodno planiraju preuzeti, odnosno povratiti vodstvo stranke. Preduvjet za to je, dakako, Grbinova smjena, međutim, da bi do toga došli, prije svega moraju ovladati županijskim organizacijama najveće oporbene stranke. SDP-ov statut prilično je jasan, smjenu predsjednika moguće je realizirati sazivanjem stranačke konvencije koju može inicirati pet županijskih organizacija. Baš zato u SDP-u se unutarstranački izbori i smatraju ključnima. Članstvo će toga 27. studenoga birati vodstva u gradovima, općinama i županijama, a onaj tko u tom srazu izgubi definitivno može trajno napustiti ideju političkog angažmana u SDP-u.

Teška situacija



Iako je teren donekle pripremio, situacija za Grbina nije idealna, županijski izbori održavaju se usred općeg rasula unutar stranke, poznato je da su raspuštene organizacije u Zagrebu, Zadru, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, ali i u nizu drugih sredina, a Grbinova prednost je u tome što je u većim gradovima uspio isfiltrirati članstvo po vlastitim referencijama pa njegovi kadrovi ne bi trebali imati problema s pobjedom, iako je upitno u kojoj je to mjeri demokratski, no u SDP-u ionako posljednjih mjeseci traje takav metež da za demokraciju više nitko i ne pita. S druge strane, kadrovi koji danas tvore Klub socijaldemokrata blizak bivšem šefu Bernardiću nisu ekipa koja se može olako otpisati, prema tvrdnjama naših sugovornika iz SDP-a, među njima je dobar dio onih koji odlično kotiraju na terenu, gdje imaju svoje kadrove koji neće propustiti ukazanu priliku da sa svojim ljudima pokušaju dovesti u pitanje poziciju Grbinovih kandidata.

Cilj Bernardiću bliskih kadrova jest osvojiti pet županija, ako taj cilj uspiju realizirati, opoziv Peđe Grbina može se smatrati i više nego realnom opcijom. Navodno SDP-ovci bliski Bernardiću pretendiraju na osvajanje Grada Zagreba koji ima status županije, uz to njihov je cilj Krapinsko-zagorska i Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka te Primorsko-goranska županija. U sisačkoj županiji konce još vuče utjecajni Davorko Vidović, čiji je kadar navodno i aktualna sisačka gradonačelnica Kristina Ikić-Baniček, koja se otvoreno usprotivila izbacivanju Gordana Marasa iz stranke, no ne treba zaboraviti da Ikić-Baniček nije bila naklonjena ni Bernardiću pa će se ona vjerojatno u ovom odmjeravanju snaga držati postrani. U Zagrebu, ako je suditi po broju kandidata, demokracije ne nedostaje, bit će to najljući boj u koji su se uključili zavađeni udbaši Zdravko Mustač i Josip Perković, koji preko svojih kandidata nastoje zadržati utjecaj na zagrebačku organizaciju najveće oporbene stranke.

Prokušani kadrovi

Grbinov favorit, profesor radnog prava Viktor Gotovac, Mustačev je nećak, a osim njega, u utrci za šeficu zagrebačke organizacije sudjeluje i bivša PR-ovka Danica Juričić-Spasović, prijateljica Perkovićeva sina Saše. U Gradu Zagrebu za poziciju predsjednika bori se i Matej Mišić, iskusni gradski skupštinar kojega nazivaju protivnikom Grbinove struje, ali i kadrom bliskim bivšem šefu Bernardiću. S isključenim Marasom blizak je pak Darko Liović, a u utrci za predsjednika je i mladi poduzetnik Aleksandar Gavrilović, dok još nije poznato hoće li se u stranačke izbore uključiti Renato Petek koji se nedavno priključio SDP-u, napuštajući time svoj status nezavisnog gradskog zastupnika. Intrigantan obračun mogao bi se odviti u Krapinsko-zagorskoj županiji, ondje je na čelu SDP-a trenutno bivši ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić koji je na glasu kao desna ruka predsjednika Grbina. Na njega pak ide aktualni župan i nesuđeni predsjednik Partije Željko Kolar, jedan od rijetkih SDP-ovaca koji je s lokalnih izbora uspio izaći kao pobjednik, ali i SDP-ovac koji u Zagorju nedvojbeno ima mrežu vlastitih pristaša.

Otprije su Kolara opisivali kao operativca i čovjeka s terena pa nije nemoguće da ovaj put poentira u srazu s Hajdašem, koji se dijelu SDP-ovaca zamjerio time što je tolerirao Grbinove čistke kadrova koji s unutarstranačkim ratom nisu ni imali veze. Svojeg kandidata u osječko-baranjskom kraju zasigurno će imati i mladi Domagoj Hajduković, koji je stranku samoinicijativno napustio nakon što su iz nje istupili članovi koji danas tvore Klub socijaldemokrata. Iako je stranku napustio, treba napomenuti kako Hajduković mjesecima upozorava na probleme u svojoj organizaciji, a nerijetko je u tim svojim istupima prozivao kolegicu Biljanu Borzan, koja će se i sada natjecati za šeficu u ovoj slavonskoj županijskoj organizaciji u kojoj uživa sve manje simpatija jer mnogi smatraju da je stranku i stranačke interese podredila vlastitim interesima u Europskom parlamentu, pri čemu joj posebno zamjeraju slab angažman na lokalnim i nikakav angažman na parlamentarnim izborima.

Nedostižan cilj

Kao solo igrač u bitku za splitsko-dalmatinsku županijsku organizaciju ulazi bivši ministar policije Ranko Ostojić, no Milanovićeve najave njegove diplomatske karijere jasna su naznaka toga da bi se Ostojić u svakom trenu vrlo lako mogao prikloniti predsjedniku Grbinu. O svojem kandidatu navodno su razmišljali i brački SDP-ovci Arsen Bauk i njegova kolegica, supetarska gradonačelnica Ivana Marković, no kako oni drže Grbinovu stranu, tako su od svojeg kandidata odustali pa se spekulira da bi mogli podržati Ostojića kako bi spriječili osipanje glasova, ali i pobjedu Bernardićeva kandidata koji u Dalmaciji još nije određen. Poznati su zato kandidati za primorsko-goransku organizaciju stranke koja se smatra vječnom utvrdom župana Zlatka Komadine, međutim, ovaj SDP-ov kapitalac se po svemu sudeći umorio od stranačke politike pa se na nadolazećim unutarstranačkim izborima ne planira kandidirati za predsjednika organizacije. Usprkos tome, njegovim, a samim time i Bernardićevim kadrom smatra se podžupan Vojko Braut, koji je kandidaturu već objavio. S Brautom će kao kandidat predsjednika Grbina snage odmjeravati bivši kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović, no on se u srazu s kandidatom kojega podržava Komadina ima malo čemu nadati.

Sve u svemu, jasno je da su i pred SDP-om i pred Grbinom i pred strujom bliskom Bernardiću neizvjesni, sudbonosni dani, a dok se oni bore za svoju sudbinu, premijer Andrej Plenković uspješno održava stabilnost HDZ-ova rejtinga, dok istovremeno kopne rejting SDP-ova zagrebačkog junior-partnera, odnosno platforme Možemo koja se u medijskom prostoru najavljivala kao alternativa posrnulim socijaldemokratima, što ipak nije pretjerano vjerojatan scenarij jer za takav zalogaj na nacionalnoj razini potrebna je izgrađena mreža, stranačka i financijska infrastruktura te vojska članova, što platformi Tomislava Tomaševića zasad nije dostižan cilj.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI