Novinarski laboratorij Jourlab s Fakulteta političkih znanosti predstavio je rezultate prve faze istraživanja “Što publika želi“, a ispitali su kojim profesijama ljudi najviše vjeruju. Istraživanje je pokazalo da novinarima vjeruje 24,9 posto opće populacije. Osim toga, velik broj ispitanika smatra da su mediji pretjerivali s opisivanjem koronakrize.
Istraživanje je provedeno krajem rujna prošle godine. Prema rezultatima, novinarima vjeruje 24,9 posto opće populacije te 19,3 posto mladih.
Sveukupno je istraživanjem pokriveno 16 profesija.
Ispred novinara su svećenici u koje povjerenje ima 29,6 posto od ukupno 1009 ispitanika, ali im ne vjeruje značajan postotak od čak 45,4 posto. Postotak nepovjerenja prema novinarima je manji, ali opet visok. Oko 34,8 posto opće populacije ne vjeruje novinarima.
Opća populacija najviše vjeruje medicinskim sestrama, njih čak 82,1 posto, a slijede ih liječnici, znanstvenici, vojnici, učitelji, policajci i svećenici.
Novinari su prema tablici negdje u sredini u istom košu s javnim službenicima kojima vjeruje 18,5 posto, a na dnu onih kojima se vjeruje su marketinški i PR stručnjaci, biznismeni, odvjetnici, suci, bankari, ali i ministri u vladi – u njih povjerenje ima samo 7,4 posto ispitanika.
Na samom dnu su političari kojima vjeruje šest posto ispitanika. Ministrima ne vjeruje 71,8, a političarima čak 74,8 posto ispitanika.
Profesorica Tena Perišin i voditeljica projekta kaže kako se na novinare gleda kao na dio iste medijske-političke elite te da im zbog toga i ne vjeruju.
Povjerenje u novinare kao profesiju jako je vezano uz povjerenje u političare pa građani koji ne vjeruju političarima ne vjeruju ni novinarima.
Dio istraživanja posvećen je i izvještavanju o koroni. Velik broj ljudi smatra da je medijsko izvještavanje bilo pretjerano u pogledu opisivanja krize.
Izdvaja se podatak da oko 60 posto ispitanih smatra da su tijekom epidemije mediji iznošenjem različitih informacija izazivali zbunjenost javnosti, a njih 44 posto da su mediji pretjerivali s informacijama i opisivanjem krize.
Zanimljiva je i poruka istraživanja, kojom ispitanici ocjenjuju stanje novinarstva u Hrvatskoj. Čak 60,4 posto ih smatra da bi svaki novinar i urednik morao imati licencu za obavljanje posla, a njih 72,5 posto da bi se u svom radu morali pridržavati etičkog kodeksa.