Ivan Penava i Željko Sabo slažu se da bi trebalo ukinuti segregirane škole i vrtiće u Vukovaru.
Penava je to najavljivao u kampanji, no nije precizirao po kojem modelu bi djeca trebala ići u škole.
“Ako dobijem još jedan mandat, očekuje me ujedinjavanje odvojenih škola i vrtića. Znam da će se tomu protiviti HDZ i SDSS, ali znam da će to većina građana Vukovara od mene očekivati”, rekao je Penava.
Dodao je kako je došlo vrijeme da djeca više ne idu u odvojene škole i vrtiće te da će to što misli staviti u 3. mandatu na prvo mjesto na listi prioriteta.
Treba napomenuti da manjine imaju pravo školovanja na svom jeziku u jednom od tri, A, B ili C, modela.
Penavin zamjenik spomenuo je samo C model nastave, odnosno da bi sva djeca pohađala nastavu na hrvatskom jeziku uz dodatne satove manjinskog jezika i kulture.
Profesorica socijalne psihologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dinka Čorkalo Biruški 20 godina istražuje podijeljene škole u Vukovaru, a jedno od njezinih posljednjih istraživanja ‘Grad zarobljen politikom’ u Vukovaru pokazalo je da se s tvrdnjom da je najbolje da djeca većine i manjina idu u iste razrede, ali da manjine odvojeno uče materinski jezik, povijest, geografiju, glazbeni i likovni (model B), slaže se 73,2% Srba, 79,6%Hrvata, dok se s modelom A slaže 53% Srba i 40,3% Hrvata. I C model ima podršku i Hrvata i Srba.
“Manje je važno hoće li djeca biti u istim razredima, važnije je osigurati da škola odgovara na potrebe svih i na najbolji mogući način. Ona to sada, po mom sudu, ne čini ni za manjinsku, ali ni za većinsku djecu”, rekla je Čorkalo Biruški za tiskano izdanje Večernjeg lista.
Prema istraživanju u nastavi po A modelu 98% djece se izjašnjava Srbima, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici većine i drugih manjina. U školi s nastavom na talijanskom 23,7 posto je Talijana, a većina se izjašnjava Hrvatima, u nastavi na mađarskom jeziku nešto je više od polovice Mađara i oko 30% Hrvata, a u nastavi na češkom se 48,5% učenika izjašnjava Česima, a Hrvatima njih 40%.
Čak polovica srednjoškolaca iz srpske manjine iz Vukovara želi studirati u Srbiji.
“Odlazak mladih problem je broj jedan u Vukovaru. Iz razgovora s mladima iz srpske zajednice često čujemo o doživljaju diskriminatornosti. Umjesto što neki političari propituju ljubav srpske djece prema njihovoj hrvatskoj domovini, važno je postaviti pitanje: što smo kao zajednica i kao društvo učinili da ne vrijedi ona starozavjetna: Oci jedoše kiselo grožđe, a sinovima utrnuše zubi”, zaključila je Čorkalo Biruški za Večernji list.