Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić, koji je i saborski zastupnik, ocijenio je zabrinjavajućim za budućnost BiH izjave bošnjačkog čelnika Bakira Izetbegovića koji, po njegovim tvrdnjama, osporava ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je kako sumnja da će za njegovu SDA biti prihvatljivi prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona kojim se traži da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda te je najavio da će bošnjačke stranke zagovarati “građanski model”. Najavio je kako će u suprotnome, ukoliko se nastavi inzistirati na promjenama Izbornog zakona i blokade uspostave vlasti u Federaciji, bošnjačke stranke na izborima 2022. “razbiti takvu blokadu”.
“Ako je za nekoga tko sudjeluje u odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje previsoko postavljena ljestvica odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH”, rekao je Ljubić kako ga u četvrtak prenose tiskani mediji u Mostaru.
Pojasnio je kako prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora nisu u koliziji sa stajalištima Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji, kako je to sugerirao Bakir Izetbegović. “Naprotiv, apsolutno su u suglasju sa stajalištima Europske komisije”, tvrdi Ljubić.
Pojasnio je kako je u izvješću Europska komisija navela upravo odluku Ustavnoga suda BiH u predmetu kojega je on pokrenuo i po kojemu je potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje triju naroda.
Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine zatražilo je nedavno od parlamenta objašnjenje zašto nisu provedene izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, nakon što su poništene odredbe toga zakona kojim se definira način izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, oko čega postoje različita stajališta hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Ustavni sud BiH je ocijenio kako se izborom izaslanika u Dom naroda narušava načelo legitimnog predstavljanja triju naroda i pri tome je naveo kako je prijeporno da se iz svake od 10 županija u Federaciji BiH bira makar po jedan izaslanik. Takva je praksa dovela do toga da se, primjerice, iz Posavske županije koja broji oko 36.000 birača bira jedan hrvatski izaslanik u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao iz Bosansko-podrinjske županija u kojoj živa 24 Hrvata. To je stvorilo razliku u vrijednosti mandata od čak 1400 puta.
O tome kako primijeniti izborni zakon posve različite prijedloge imaju većinske hrvatske i bošnjačke stranke. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH traže da izaslanike u hrvatskome klubu Doma naroda biraju pripadnici toga naroda, dok bošnjačke stranke zagovaraju ukidanje ili smanjivanje uloge ovog gornjeg, nacionalnog doma federalnog parlamenta.