Posljednjih nekoliko dana, hrvatska javnost svjedoči poplavi lažnih diploma, a dio njih pronađen je i kod profesora koji su godinama radili u školama. No, prema pisanju Jutarnjeg lista, sva bi se priča opet unatoč ogromnoj pompi mogla svesti na onu staru hrvatsku- nikome ništa. Naime, prema odgovoru kojega je navedeni medij zaprimio od Ministarstva obrazovanja u kojem su se povzali na postojeće propise, ne postoje razlozi za poništavanjem ocjena, koje su učenici dobili od nastavnika s krivotvorenim diplomama. Ne postoji niti mogućnost poništavanja ili preispitivanja učeničkih svjedodžbi, a jednako tako nema posljedica niti za one učenike koji su se školovali kod takvih profesora. No, da je riječ o vrlo neugodnoj pojavi pokazuju brojke, jer u svega tri mjeseca palo je čak 11 profesora s neadekvatnim diplomama. Svi su oni dobili otkaz, a njihovim slučajevima bavi se i policija, ali prema dosadašnjoj praksi sudski raspleti ovakvih slučajeva ukazuju na to da oni koji su ulovljeni nisu pretjerano sakncionirani, plaće koje su na takav način primali nisu morali vraćati, a dio njih čak je i vraćen na posao. Osim škola, zanimljivo je podsjetiti kako su nedavno po ovom pitanju češljali i Zagrebački holding koji je vrvio krivotvorenim diplomama. Slična situacija nedavno je zadesila HTV. No, od tamo se priče o neadekvatnim diplomama teško probijaju u javnost. S problemima ovoga tipa susretali su se i u Ministarstvu vanjskih poslova. No, trebali nas to iznenaditi kada u Lijepoj našoj više nego dobro živi čitav niz onih koji nemaju adekvatne diplome, a uz to su javnosti itekako dobro poznati.
Upitate li danas bivšu sisačku županicu Marinu Lovrić Merzel na koju je temu pisala svoj diplomski rad, odgovor teško da ćete dobiti. To pitanje postavljeno joj je i u emisiji Nedjeljom u 2. Kako joj se točno zvao diplomski rad na Prometnom fakultetu, pitanje je kojim je Stanković svojedobno zbunio Merzelovu. Iako bi bilo normalno da zna barem temu na kojoj je stekao akademsko zvanje, ona je voditelju nekoliko puta rekla: “Neću vam odgovoriti, jer se nisam pripremila za to pitanje?!” Iako se može pomisliti kako zaista nema pojma na čemu je diplomirala prije samo nekoliko godina, moguće je da gospođa Lovrić zbog srama jednostavno nije htjela reći naslov svog diplomskog jer nije isključeno da ima isti kao i deseci drugih na tom fakultetu, budući da je diplomirala u vrijeme kada su se ispiti i diplome kupovali kao na tržnici, što je otkriveno u aferi “Index” kada je šest profesora proglašeno krivima. Drugi čovjek HDZ-a Milijan Brkić našao se na ovom neslavnom popisu nakon otkrića da je Brkić 2010. diplomu stekao na prijevaru. Osim njega, na Visokoj policijskoj školi otkriveno je više desetaka plagijatora. Brkić je naime 2010. godine napisao rad na temu Organizacijske razine MUP-a Republike Hrvatske. Za spomenuti rad revizijom je utvrđeno da je identičan radu od polaznika Stanka Tomića iz 2009. godine.
Najpoznatiji hrvatski plagijator jamačno je Anto Đapić. U vrijeme dok je šefovao HSP-om prepisao je magistarski rad, od riječi do riječi od tadašnjeg mentora i pravaša Borisa Kandarea. Obojica su 2005. godine oslobođeni optužbe da su zloporabili položaj i ovlasti te poticali na zlouporabe na Općinskom sudu u Splitu. Tadašnji predsjednik Vijeća Robert Pešutić u presudi je ustvrdio kako je dokazano da je Đapić većim dijelom prepisao magistarski rad iz radova tadašnjeg mentora Kandarea, ali da se time ne može baviti sud već Fakultetsko Vijeće splitskog Pravnog fakulteta koje je Đapiću dodijelio akademski stupanj magistra pravnih znanosti. Đapić je tvrdio kako je riječ o političkom obračunu, a na kraju mu je akademska zajednica rad proglasila plagijatom.
Poznati hrvatski liječnih Asim Kurjak bio je optužen za plagijat dvaju znanstvenih radova, od strane uglednog britanskog znanstvenog časopisa British Medical Journal. Povjerenstvo zagrebačkog Medicinskog fakulteta zaključilo je kako su Kurjakovi radovi zaista plagijati. Sve je počelo kada je Ian Chalmers u jednom broju BMJ-a objavio tekst o Kurjaku kao primjeru neprocesuiranog višestrukog plagijatora na kojeg Svjetska zdravstvena organizacija 15 godina upozorava Hrvatsku. Kurjak na kraju nije snosio nikakvu odgovornost i oslobođen je optužbi jer se ispričao autorima koje je, kako je tada objasnio, samo “citirao”. Dr. Zdravko Radman, mlađi brat poznatog akademika Miroslava Radmana 2007. godine bio je pod sumnjom za plagijat. Naime, sedmorica filozofa prijavila su ga da je u članku ‘The Ethical Mind: An Outline’ objavljenom na engleskom jeziku u časopisu hrvatskoga filozofijskog društva Synthesis philosophica, gotovo doslovce prepisao članak ‘Does Neuroscience Refute Ethics?’ objavljen na internetu pod pseudonimom Lucretius. No niti on nije snosio nikakve posljedice.