Kampanja za cijepljenje koja je zbog isporuke cjepiva na europskoj razini dovedena u pitanje, u javnom je prostoru opet izazvala ozbiljne polemike te nametnula pitanje oporavka Imunološkog zavoda, koji se nerijetko i u prošloj kampanji za parlamentarne izbore isticao kao jedan od strateških interesa Hrvatske.
O tom strateškom interesu posebice je progovarao ministar zdravstva Vili Beroš, no izgleda kako prvi čovjek zdravstvenog sustava ima previše vlastitih briga radi kojih se ne stigne fokusirati na ključne probleme i reformu sustava koji je ionako odavno na umoru, pandemija koronavirusa samo je dodatno skinula masku sa onoga sa čime je svaki prosječan hrvatski pacijent odavno upoznat.
Opustošeni zavod, čija je zgrada stradala u proljetnom zagrebačkom potresu, nekoć je bio najstariji proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe, te je tako na svjetskoj karti bio i više nego konkurentna ustanova. Dobro je poznato da je čuveni Imunološki zavod prije osam godina ostao bez svih dozvola za proizvodnju, a od tada ujedno i traju uobičajena politička prepucavanja i prebacivanja odgovornosti između Grada Zagreba i države, dok trenutačno aktualna Plenkovićeva vlada najavljuje potpunu obnovu Imunološkog jamčeći i izgradnju nove, moderne zgrade.
TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA
Sponsored content
Doktori su šokirani: bol u zglobovima nestati će jednom zauvijek. Samo ako…
Sponsored content
Uklanja trbušnu pretilost bez dijete ili vježbanja. 10 kg za 10 dana
Midas – Nativno Internet oglašavanje
U onoj staroj zgradi, Imunološki je sa svojim stručnjacima proizvodio cjepiva protiv velikih boginja, opsica i rubeole, a danas su dovedeni do toga da ne posjeduju dozvole za proizvodnju protuotrova za zmijski ugriz. U svojim najboljim danima Imunološki je zapošljavao preko 400 ljudi, među kojima su bili i brojni akademici i stručnjaci, znanstvenici različitih profila, danas ondje svoju koricu kruha zarađuje nešto više od stotinu zaposlenih, koji godinama čekaju na riješenje svoje situacije, te ispod glasa priznaju da je Hrvatska itekako mogla sudjelovati u kreiranju cjepiva protiv koronavirusa, no trenutačno za to nemaju ni proizvodne kapacitete.
Na samim začecima pandemije koronavirusa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić gostujući na RTL-u tvrdio je kako bi da je uspio ostvariti strateško partnerstvo s Vladom osigurao funkcioniranje Imunološkog, a prema njegovim riječima u tom bi slučaju ovi domaći stručnjaci bili korak do pronalaska cjepiva protiv covida-19, no treba napomenuti da je Bandić s HDZ-om u koaliciji u Zagrebu, dok su njegovi žetončići donedavno na vlasti održavali vladu premijera Plenkovića s kojom nije uspio pronaći riješenje za Imunološki.
Plenkovićeva je pak prošla vlada pod palicom ministra Milana Kujundžića početkom ljeta 2017. godine najavljivala revitalizaciju Imunološkog zavoda, radi čega su se sastajali Bandić, tadašnji ministar državne imovine Goran Marić te Marijo Antonić. Nakon druženja koje se održalo u Gradskoj upravi rečeno je kako se radi o povijesnom susretu nakon kojega je dogovoreno zajedničko pokretanje projekta novog Imunološkog zavoda. Slijedom dogovora s tog susreta Grad Zagreb dobiva tri predstavnika u Povjerenstvo koje je trebalo voditi proces oporavka, a u njemu su sjedila i trojica predstavnika ministarstva zdravstva, državne imovine i gospodarstva. Te iz perspektive Imunološkog davne 2017-te godine famozno Povjerenstvo dobilo je rok od 30 dana kako bi iznašlo model za oporavak Zavoda, ali se s mrtve točke nisu pomakli.
Upravo suprotno, kroz (ne)djelovanje Povjerenstva prokazala se nezainteresiranost nadležnih, zaključci nisu provedeni u djelo te time partnerstvo Grada i države nije polučilo značajnije rezultate. Proizvodnja je stala, a Zagrebačka burza isključila je iz kotacija dionice Imunološkog zbog toga što obveze propisane pravilnikom Burze nisu ispunjavane transparentno. To je dalo naslutiti nemar i neodgovornost u vođenju Zavoda, čiji su djelatnici godina prozivali ne samo državu već i uprave te svoje vlastite nadzorne odbore koji nadležnima nisu slali redovna izvješća o poslovanju.
Kada se govori o Imunolpškom, tada poseban akcent treba staviti i na proizvodnju krvnih derivata, ali i na načelo samostalnosti koje preporučuju Vijeće Europe i Svjetska zdravstvena organizacija. Prema njima, svaka država trebala bi vlastitom stavnovnštvu osigurati lijekove iz krvi, ili plazme koji se dobivaju od krvi vlastitog stanovništva te bi svaka zemlja trebala voditi samostalnu skrb o vlastitoj proizvodnji. Takvo što smatra se i sigurnosnim pitanjem javnozdravstvenog suvereniteta, što je posebno vidljivo sada u borbi s pandemijom.