Zbog suše u zadarskom zaleđu najviše su stradali mladi vinogradi s bijelim sortama. Berba će biti slabija te bi do problema moglo doći i u podrumima zbog manjeg prinosa, prenosi HRT.
“Ništa se ne razvija. Niti dobiva boju, ono bi sad već trebalo dobivati nekakvu žutu boju, da se vidi da zori, a ono uopće ne zor”, kazao je vinogradar i vinar Tomislav Glavić.
Ista je situacija i u obližnjem vinogradu Šime Škaulja. Stradale su i bijele i crne sorte.
“Ovo je mladi trogodišnji nasad koji bi trebao dati izuzetno kvalitetna vina, međutim, teško će se tu izvući kvalitetno vino. Gledajte, nema fotosinteze, nema dozrijevanja, nema šećera u grožđu, makar su ovo sorte koje postižu vrlo visoke šećere, ali ovu godinu toga neće biti”, kaže Škaulj.
Suša, vrlo visoka temperatura i bura ovog su ljeta za mlade nadinske vinograde kobna kombinacija.
“Imali smo dana kad su temperature bile i 45, a u zoni lista po 55, a padalina od 9. 6. ni kapi. Ustvari, imali smo prije desetak dana neka 4 deca, ali to je zanemarivo”, kaže Glavić.
“Godišnji zahtjevi vinove loze prema oborinama su negdje od 650 do 850 litara oborina. Od 1. travnja do 30. srpnja imali smo negdje 176 litara s vrlo nepovoljnim rasporedom oborina. Mi zapravo imamo rezultat sitne bobe, defolijaciju, znači, sušenje starog lišća u zoni grozda, grozdovi su izloženi UV štetnom zračenju”, kaže Zvonimir Vlatković iz Ministarstva poljoprivrede.
Ukoliko uskoro ne bude ozbiljnije kiše, iako imaju duboko korijenje i otporniji su na sušu, osjetit će to i stariji nasadi vinove loze. Berba bi u mladim nasadima mogla biti ispodprosječna, a u pitanje bi mogla doći i kvaliteta.
“Imat ćemo manje randmane, a onda drugo u samim fermentacijama, jer ako ne padne oborina, doći će do prisilne zriobe, a znamo što donosi prisilna zrioba – nosi opet probleme koji su vezani za enologiju, odnosno fermentaciju i sve ono što se događa u podrumu”, ističe Vlatković.
Slamka bi mogli biti EU fondovi. U novom programskom razdoblju koje kreće 2023. naglasak je između ostaloga i na navodnjavanju.