KATAKLIZMA U RIJECI I SLIKE KOJE SU NA ŠOKIRALE! DHMZ napravio veliku analizu uzroka poplave u Rijeci

Damir Skomrlj/Cropix

Bujična i urbana poplava 28. rujna 2022. paralizirala je dijelove Rijeke i odnijela jedan život.

Što ju je uzrokovalo i kako je do nje došlo, piše DHMZ u meteorološkoj analizi.

Cijelu analizu prenosimo u nastavku.

Sinoptička analiza

Vrijeme u Hrvatskoj i okolnim zemljama 28. rujna 2022. bilo je pod utjecajem jugozapadnog strujanja ispred duboke doline i visinske ciklone nad srednjom i sjevernom Europom. Na rubu doline nalazile su se kratkovalne doline od kojih se barem jedna u toku dana premještala preko zapadnog dijela naše zemlje (Slika 1.). Istovremeno se prizemno nad sjevernom Italijom nalazilo polje sniženog tlaka zraka (Slika 2.). Uz polje sniženog tlaka zraka prizemno je bila prisutna konvergencija, a po visini izražena divergencija koja je odigrala važnu ulogu u procesima nastanka grmljavinskih nevremena jer takvo okruženje pogoduje uzlaznom strujanju.

Velika količina vlažnog i nestabilnog zraka stigla je u naše krajeve s jugozapada s područja Mediterana pri čemu su uvjeti za nastanak duboke vlažne konvekcije bili zadovoljavajući.



Izvor : DHMZ – Slika 1

Bujice i urbane poplave koje nastaju u svega nekoliko sati, često su posljedica grmljavinskih nevremena odnosno konvektivnih oluja koje su kvazistacionarne – odnosno veći dio životnog vijeka provedu na približno istom području i onih koje nastaju opetovano, slijedeći jedna drugu, pri čemu svaka od njih dosegne zrelost i maksimalnu količinu i intenzitet oborine (engl. maximum rainfall rate) na približno istom mjestu.

Takav niz konvektivnih ćelija rezultira takozvanim učinkom vlaka (engl. train effect). Upravo se takva situacija dogodila i u večernjim satima 28. rujna na području Istre i grada Rijeke, a vidljiva je u animaciji satelitskih slika, kao i na radarskoj animaciji.

Kiša je na širem riječkom području počela padati kasno popodne, a malo prije 18 h procesi su se počeli pojačavati te su prve munje (slika 3.) zabilježene na području Kvarnera oko 18 h 30 min po lokalnom vremenu. Potom su se duž zapadne obale Istre oko 20 h počeli stvarati izraženiji grmljavinski oblaci i premještati kroz unutrašnjost Istre u jugozapadnoj struji.

Pojačanju procesa i intenzitetu oborine zasigurno je, osim kontinuiranog stvaranja konvekcije na istom mjestu, pripomogla i orografija budući da su se radarski odrazi često pojačavali prelaskom preko Učke i uzdižući se prema Gorskom kotaru. Kišonosni oblaci nastavljali su se stvarati sve do iza ponoći.

Izvor : nowcast GmbH

Analizom radiosondažnog mjerenja na talijanskoj postaji Rivolto koja je za ovaj slučaj reprezentativna (pokriva vremenski važne karakteristike zračne mase koja stiže nad područje sjevernog Jadrana u jugozapadnoj visinskoj struji) vidi se da se procesi odvijaju u području toplijeg dijela troposfere te da je u cijelom stupcu visoka relativna vlaga, a to su uvjeti koji su nužni za stvaranje veće količine oborive vode (vrijednost oborive vode je 27 mm, a relativna vlaga je veća od 80 %), odnosno kiše koja dosegne do tla.

Također prisutna je i ciklonalna zakrivljenost strujanja u nižim slojevima troposfere, no na lokaciji Rivolta nije zabilježena u tom terminu niska mlazna struja koja također pogoduje obilnoj oborini.

Klimatološka analiza

Na GMP Rijeka je 29. rujna 2022. izmjereno 287,5 mm što je ekstremna dnevna količina oborine. To je najveća dnevna količina oborine na ovoj postaji od 1948. godine kada su uspostavljena mjerenja. I sljedećeg dana, 30. rujna 2022., zabilježeno je dodatnih 81,9 mm tako da ukupna dvodnevna količina oborine od 369,4 mm predstavlja novi dvodnevni rekord za GMP Rijeka. Pripadna povratna razdoblja ovogodišnjeg jednodnevnog i dvodnevnog događaja prema kišomjernim podacima iznose 100 odnosno 140 godina.

Tijekom rujna ove godine u Rijeci je sveukupno bilo 16 kišnih dana (s dnevnom količinom oborine većom ili jednakom 0,1 mm) i ukupna mjesečna količina oborine iznosila je 592,6 mm što je više od trostruke prosječne rujanske količine. Ovogodišnji rujan ujedno je bio najkišovitiji rujan na postaji Rijeka.

Dosadašnji rujanski maksimum zabilježen je 1960. godine i iznosio je 480,9 mm. Najveća mjesečna količina oborine na postaji Rijeka zabilježena je u listopadu 1998. (526,7 mm) tako da je ovogodišnji rujan bio općenito najkišovitiji mjesec u Rijeci od 1948. godine.

U tablici 1. nalaze se preliminarni rezultati analize rujanskih količina oborine za 2022. godinu na AMP Rijeka na kojoj su raspoloživi 10-minutni zapisi ombrografa. Dosadašnji maksimumi količine oborine u trajanju kraćem od sata nisu premašeni, dok su satne i višesatne vrijednosti premašile dosadašnje najveće vrijednosti zabilježene prema ombrografu za razdoblje 1961. – 2020.

Na primjer, satni maksimum zabilježen 28. rujna 2022. u 18:50 iznosio je 94,2 mm i premašio je dosadašnju najveću satnu vrijednost od 87,4 mm iz 12. rujna 2013. U razdoblju od 28. do 29. rujna 24-satni klizni maksimum oborine (zabilježen u 16:50) iznosio je 282,7 mm, dok je dosadašnji maksimum iznosio 262,1 mm (zabilježen 21. kolovoza 1981.). Prema podacima dugogodišnjeg niza ombrografskih mjerenja povratno razdoblje ovogodišnjeg rujanskog 24-satnog kliznog maksimuma je 65 godina.

Izvor : DHMZ – Tablica 1
Facebook Comments

Loading...
DIJELI