Zagrebačka gradska skupština održala je svoju drugu sjednicu u novom sazivu. Njen predsjednik Joško Klisović kazao je da je zadovoljan kako je sve skupa proteklo i samom raspravom koja je bila vrlo konstruktivna.
“Mislim da je to stvarno lasta koja najavljuje novo proljeće u Zagrebu, konstruktivnog grada za dobrobit građana. Druga lasta je sigurno i rad policije i USKOK-a i ostalih organa, to je nešto što je gušilo građane i upravljanje ovog grada. Mislim da udaramo dobre temelje u gradu”, istaknuo je Klisović gostujući u Novom danu N1 televizije.
Govoreći o preustroju Gradske uprave, Klisović je istaknuo da se uredi grupiraju kako bi koordinacija bila lakša i kako bi bilo manje pročelnika. Jedan od ureda koji više neće samostalno djelovati je i onaj za branitelje, na što se Klisović posebno osvrnuo.
“Neće doći do nikakvih smanjenja prava branitelja, ona će se poštivati, oni će i dalje nastaviti koristiti gradske prostore za aktivnosti koje su dosad koristili, a gradska vlast će se i dalje odazivati na sve važne obljetnice iz Domovinskog rata”, kazao je.
Klisović se osvrnuo i na plaće pročelnika, navodeći da nije očekivao tako visoke iznose.
“Znalo se da pročelnici, odnosno gradska vlast imaju veće plaće nego državna uprava. Očekivao sam da je to oko 20.000 kuna, ali nisam očekivao da ide preko 30.000 kuna, to su već menadžerske plaće u hrvatskim poduzećima. Sada će doći do rezanja plaća, procijenjena ušteda je oko 20 milijuna kuna na godišnjoj razini”, rekao je i dodao:
“Pokušava se optimalizirati proračun, a sve rupe koje su nastale i curenja u privatne džepove će se suzbiti. Pročelnici su dobili nalog da svaki iz svoje domene kaže gdje se može smanjiti, odnosno uštedjeti, a sad se prolazi kroz te prijedloge. Taj proces traje neko vrijeme.”
Istaknuo je da konačno postoji politička volja za obračun s korupcijom u Zagrebu. Dodao je da da je pokojni gradonačelnik Milan Bandić imao optužnice koje nisu dobile epilog.
“To je ono što ruši povjerenje građana u pravosuđe, a posebice kad se rade neke početničke proceduralne greške koje su poslije osnova nekom Vrhovnom ili Županijskom sudu da se osoba oslobodi. Vjerojatno nije postojala politička volja, a i pravosudne institucije uvijek osluškuju u kojem kontekstu rade, što nije dobro. To je javna percepcija, pa i tajming ovog uhićenja. Je li stvarno tek sada prikupljeno dovoljno dokaza da se te ljude uhiti ili se to moglo napraviti i prije”, rekao je Klisović.
Osvrnuo se na posljednja uhićenja u Zagrebu, navodeći da ne zna koliko je velika korupcijska mreža u gradu.
“Meni prilaze ljudi na ulici, preko poznanika se javljaju i kažu da znaju o nekim koruptivnim, nezakonitim radnjama. Mi ih upućujemo na policiju, ali oni kažu da oni ne vjeruju, ali moramo vjerovati”, rekao je.
Klisović je komentirao i najave o mogućem obveznom cijepljenju protiv covida-19 u tri sektora o čemu se već neko raspravlja.
“Vlada mora procijeniti je li ugroza od pandemije toliko velika da šteti zdravlju nacije. Ako jest, onda u Ustavom propisanoj proceduri mora donijeti odluku o obveznom cijepljenju. Ako procjenjuje da nije, onda može reći da svakom građanu ostavlja na individualnu prosudbu hoće li se cijepiti ili ne. Ali, ako ostavi građanima da odluče hoće li se ili neće cijepiti, onda ih ne možete držati odgovornima za njihovu odluku jer ste im dali izbor”, rekao je.
Dodao je da su građani informirani, ali da nedostaje povjerenja.
“Ne možete onda zbog toga penalizirati poduzetnike. Apelirate na svijest, ali nakon godinu dana pandemije, svi smo informirani. Nije stvar u informiranju nego povjerenju prema Vladi i institucijama. Ako vam u zdravstvu nisu cijepljeni, ljudi kažu čekaj. Mislim da Vlada treba prvo krenuti od javnog sektora”, zaključio je Klisović.