KOALICIJA HDZ-a I MOŽEMO: Znanstvena fantastika ili bliska budućnost? ‘Žao mi je što Plenković nije ovo rekao nakon izbora…’

Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Lokalni izbori i sama kampanaj ulaze u samu završnicu, u nedjelju će tako biti poznati pobjednici u nekima od gradova i županija u kojima su kandidati u prvom krugu vodili mrtvu trku te donijeli zanimljiva iznenađenja koja bi se na kraju mogla odraziti i na čitavu političku scenu.

Darko Milinović, nekadašnji HDZ-ovac, a sada šef svoje stranke Lipo izbio je na prvo mjesto u izboru za župana s 33,26 posto, dok mu HDZ-ov kandidat Ernest Petry puše za vratom s 32,04 posto podrške nakon rezultata prvog kruga.

Drugi udarac za HDZ mogao bi se dogoditi u Šibensko-kninskog županiji, tradicionalno percipiranoj kao utvrda te stranke, u kojoj je još uvijek aktualni kninski gradonačelnik Marko Jelić u neznatnoj prednosti pred dosadašnjim HDZ-ovim županom Goranom Paukom.


Gube li HDZ-ovci svoje utvrde?

Gubi li HDZ utvrde koje su godinama držali i u kojima su raširili mrežu i stvorili mašineriju?



“To je sada nemoguće reći, u Ličko-senjskoj županiji sam pretpostavljao da će situacija za HDZ biti nepovoljnija nego što jest. Očito je da snaga Darka Milinovića nije bila onakva kakvu je on očekivao. Da se s njegovim utjecajem događa nešto negativno moglo se vidjeti već na prethodnim izborima kada njegov kandidat nije prošao protiv Starčevića u Gospiću. Kriza za HDZ je počela prije odvajanja Milinovića, a njegova pozicija nije ni izbliza tako jaka kakvom se činilo”, rekao nam je politički analitičar Davor Gjenero.

‘Za njih je opasnija pozicija u Vukovaru’

Što se pak Šibensko-kninske županije tiče, smatra da je tamo počelo ozbiljno političko natjecanje.

“Ta je situacija potencijalno opasna za HDZ, no ona nije tako neugodna kao što im je pozicija u Vukovaru gdje im netko tko ne spada u isto političko polje kao oni dovodi u pitanje kontinuitet ili uspostavu političke kontrole”.

Naime, Ivan Penava tamo u drugi krug ulazi s uvjerljivom prednošću ispred HDZ-ovog Nikole Mažara i mnogi to smatraju potencijalno možda najbolnijim porazom HDZ-a, uzimajući u obzir simboličan značaj tog grada.

Goran Pauk je na mjestu šibensko-kninskog župana od 2006. godine, a Marko Jelić prvi je nestranački gradonačelnik Knina u povijesti koji je izabran na izborima 2017., na kojima je u drugom krugu pobijedio HDZ-ovu kandidatkinju, bivšu gradonačelniku Josipu Rimac.

Je li to konačni pad ‘HDZ-ove utvrde?’

“Jelić je u protekle četiri godine bio gradonačelnik Knina s kojim se središnja HDZ-ova vlast pristojno surađivala i nije bilo konflikata. Politička pozicija Pauka, koji spada u meko krilo HDZ-a, i Jelića nije dramatično suprotna. Radi se više u sukobu između osobnosti i koji je vezan uz dugi kontinuitet vladavine te problemima koji se javljaju u takvim sustavima. Tako da, iako bi gubitak Šibensko-kninske županije za HDZ bio neugodan, ne čini mi se da se radi o velikom svjetonazorskom sukobu i potencijalno velikoj promjeni dominantne političke paradigme, već o tome da će građani izabrati jednog od dvojice kandidata iz prostora desnog centra”.

U metropoli krah velikih stranaka, platforma Možemo! pomela na izborima. Što to znači?

U Zagrebu, pak, druga priča. Platforma Možemo!, oblik političkog organiziranja na koji se građani tek počinju navikavati, doslovno je pomela dvije tradicionalno najjače stranke. Njihov čelnik i kandidat za gradonačelnika metropole Tomislav Tomašević u prvom krugu osvojio je čak 45,15 posto. SDP, koji je tradicionalno jak u Zagrebu, ovaj put je ostvario još gori rezultat od HDZ-a. Tako je njihov Joško Klisović završio tek na petom mjestu sa 7,82 posto, što je gore čak i o od relativno nepoznatog HDZ-ovog kandidata Davora Filipovića koji je iz prvog kruga izašao kao četvrti.

Je li to znak za uzbunu tradicionalnim velikim strankama i poruka birača da im je klasična bipolarnost političkog sustava već dodijala?

“Ne treba uspoređivati pojedinačne situacije u više gradova, u Zagrebu imate situaciju u kojoj se SDP zbog mnogih razloga, jedan od kojih je klijentelistički odnos prema Bandićevoj administraciji i kriza u stranci, jednostavno raspao. Istovremeno je snažno narasla opcija koja kombinira vrijednosti civilnog društva, direktne demokracije i ekologizma. To je tipična platforma najbrže rastuće političke pozicije u Europi, a to su Zelene stranke. Gledajte što se događa u zapadnoj Europi, recimo u Austriji. Tamo demokršćani ili surađuju ili namjeravaju surađivati sa Zelenima. Angela Merkel godinama priprema stranku za potencijalnu koaliciju sa Zelenima, predsjednik Austrije dolazi iz te političke opcije. Ne treba začuditi ako politički proces bude išao prema nekom obliku političke suradnje hrvatskih Zelenih ne s SDP-om već s HDZ-om”, rekao je Gjenero.

Treba li Plenković krenuti putem Angele Merkel?

Znači li to da bi premijer Plenković mogao krenuti putevima njemačke kancelarke Angele Merkel? Naš sugovornik smatra, to bi bilo dobro i za demokršćanstvo u Hrvatskoj, čitavu zemlju ali i jačanje opcija ustavnog luka.

“Žao mi je da Plenković na izborima u Zagrebu, posebno nakon sramotnog tjedna drugog kruga, nije izašao s nekoliko jasnih rečenica u kojima bi rekao ‘Možemo! nije naša politička opcija, ali oni za razliku od alternative spadaju u ustavni luk. Oni su demokratska politička opcija, a ovi koji smatraju da bi moglo promijeniti dominantno političko mišljenje ne ponašaju se sukladno utakmici niti zagovaraju demokratske prakse i vrednote. Žao mi je što to nije napravio. Razumijem da bi mu takva izjava izazvala određene probleme u stranci i da postoje računice za ishod izbora tamo gdje je za njih to važnije no u Zagrebu. No, za dugoročno konsolidiranje demokratske političke arene, takva bi rečenica bila dobra”, zaključuje Gjenero.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI