Da se ukratko prisjetimo, prošle godine smo usmjerili pažnju na 5 strukovnih komora koje su godinu ranije imale prihod veći od 10 milijuna kuna, a potom smo svakoj od njih 29. kolovoza 2019. godine poslali zahtjev za pristup informacijama, piše Barbara Paušak, univ. bacc. psych za Psihološko proljeće.
Unutar zahtjeva traženi su:
- dostava specifikacija o rashodima za donacije u 2018. godini,
- popis 10 osoba kojima je u kumulativu isplaćen najveći novčani iznos tijekom 2018. godine, te
- popis osoba kojima su isplaćena sredstva sa stavke “intelektualne i osobne usluge“.
Među ovim strukovnim komorama nalazile su se Hrvatska liječnička komora (HLK) i Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS). Potrebno je istaknuti kako je HLK svojim rješenjem u potpunosti odbila dati podatke o specifikacijama iz bilo koje točke, dok je HKMS dostavila informacije o specifikacijama za donacije, no ne i druge podatke – njih su rješenjem također odbili poslati. Protiv oba rješenja podnijeli smo žalbe. Iako je žalbu protiv rješenja HKMS-a Povjerenik za informiranje usvojio te je komori naložio da mora dostaviti dokumentaciju, HKMS istu još nije dostavio, a žalba protiv rješenja HLK-a još uvijek je u postupku.
Pogledajmo moguće objašnjenje zašto HKMS i HLK nisu pristale dati podatke, dok su primjerice Hrvatska odvjetnička komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) odmah poslale sve traženo.
HLK donira svaku treću kunu koju joj uplate članovi, a HKMS svaku petu
Najveći donator među svim komorama u posljednje tri godine je HLK. Ova komora je 2017. godine donirala 3,1 milijuna kuna, 2018. godine 7,1 milijuna kuna, a 2019. godine 8,6 milijuna kuna. Na drugom mjestu dobročinitelja nalazi se HKMS. Ta je komora donirala 1,01 milijun kuna u 2017. godini, 1,45 milijuna u 2018. godini te 3,04 milijuna kuna u 2019. godini. Nakon te dvije komore slijedi HOK, čije donacije se kreću oko milijun kuna godišnje. Na kraju imamo Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva (HKIG) koja godišnje donira u prosjeku 250 do 300 tisuća kuna, te Hrvatsku komoru dentalne medicine (HKDM) – niti 50 tisuća kuna godišnje.
Tijekom 2017., 2018. i 2019. godine, 24 strukovne komore su donirale ukupno 29.7 milijuna kuna: HLK 18.9 milijuna, HKMS 5.5 milijuna, HOK 2.9 milijuna, a preostalih 21 komora zajedno 2.4 milijuna kuna.
HLK je na donacije u 2019. godini potrošila više od trećine svog ukupnog godišnjeg prihoda od članarina (33.56%), HKMS nešto manje – 22.47%, zatim imamo HOK – 4.99%, pa HKIG – 2.77%, i na kraju HKDM – manje od 1%. Možda je upravo to razlog zašto je upravni odbor HKDM-a 20. ožujka 2020. godine donio odluku o oslobađanju plaćanja članarine za sve svoje članove u razdoblju od travnja do lipnja 2019. godine. Kada bi HLK i HKMS godišnje donacije sveli na razinu HKDM-a (ili neke druge strukovne komore), članovi HLK-a bi mogli plaćati za trećinu manju, a HKMS-a za četvrtinu ili petinu manju članarinu!
Intelektualne i osobne usluge
Na intelektualne usluge od 2012. godine uvjerljivo najviše troši HKMS, a od 2017. godine HLK s HKMS-om dijeli prvo mjesto. Ove dvije komore troše po milijun i pol kuna godišnje na intelektualne usluge, ali odbijaju dostaviti specifikaciju o primateljima njihovih uplata u tu svrhu.
Usprkos rješenju povjerenika za informiranje od 6. studenog prošle godine, od HKMS-a do danas nismo dobili specifikaciju rashoda za intelektualne i osobne usluge u 2018. godini, a žalba protiv rješenja HLK-a, donesenog u listopadu 2019. godine, još uvijek je u postupku. Povjerenik za informiranje poništio je rješenje HKDM-a i naložio toj komori da nam dostavi presliku kartice protukonta za intelektualne i osobne usluge u 2018. godini, ali niti ta komora nam još nije dostavila traženu dokumentaciju. Jedino dvije komore, koje su najmanje trošile na intelektualne i osobne usluge, HKIG i HOK, uredno su nam dostavile tražene specifikacije o primateljima uplata u navedenu svrhu.
Ako se osvrnemo na činjenicu da je Povjerenik za informiranje dosad poništio rješenja HKMS-a i HKDM-a, unatoč nastojanjima da određene informacije zadrže za sebe, preostale komore morat će, prije ili kasnije, dostaviti preostale informacije, piše Barbara Paušak, univ. bacc. psych za Psihološko proljeće.
Ono u što možete biti sigurni je da ćemo objaviti sve – čim uspijemo ishoditi ostatak dokumentacije…
… a time ćemo konačno moći odgovoriti na čuveno pitanje:
Kamo uopće odlaze svi ti novci?