KONAČNO KRAJ AGONIJE ZA OŠTEĆENIKE RBA KREDITNIH UREDA: HDZ priprema zakon!

Goran Stanzl/PIXSELL

Iako se cijela sramota oko RBA kreditno-štednih ureda pokušala riješiti još tijekom prošle Vlade na čelu s premijerom Oreškovićem, cijela stvar pala je u drugi plan razlazom MOST-a i HDZ-a. Nakon novih izbora ta tema nije bila prisutna na sjednicama nove Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem, no odjednom se dogodio obrat

U sjeni izglasavanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću prošla je činjenica kako je Marin Škibola iz Promijenimo Hrvatsku odlučio podržati HDZ-ovog ministra! Razlog tome je, kako doznajemo, podrška vladajuće stranke u rješavanju problema oštećenika nelegalnih i nezakonitih RBA kreditno-štednih zadruga iz Austrije. HDZ priprema Zakon koji bi na saborskoj raspravi trebao naći već u lipnju. To bi označilo kraj višegodišnje agonije tisuća i tisuća građana koji su podizali kredite u austrijskim uredima i koji se godinama s blokiranim računima bore protiv deložacija i oduzimanja jedine nekretnine.

Dugogodišnja borba oštećenika RBA kreditno-štednih ureda, kako sada stvari stoje, privodi se kraju. HDZ i premijer Plenković obećali su donijeti Zakon koji će onemogućiti pljačku i otimačinu hrvatskih građana koji su podizali kredite u kreditnim uredima iz Austrije, a osoba kojoj treba zahvaliti za to je samozatajni riječanin Marin Škibola. Nezavisni saborski zastupnik iz stranke Promijenimo Hrvatsku je, podsjetimo, iznimno aktivan u saborskom radu, a upravo je njegova ruka podrške ministru Mariću osigurala tisućama oštećenika u Hrvatskoj rješenje njihova problema.

Podsjetimo, RBA zadruge iz Austrije dugi su niz godina hrvatskim građanima izdavale nezakonite i nelegalne kredite. To je na suđenju na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu otkrila i Helena Krmpotić. Kako nam je rekao njezin odvjetnik Milko Križanović, HTV-ova urednica ispravno je ustvrdila da su ugovori o zajmu potpisivani u Hrvatskoj a ne Austriji te da su za ugovaranje kredita postojali posrednici koji su dobivali financijsku naknadu za svoj rad. Odvjenik Križanović uspio je tako dokazati kako su poslovale austrijske zadruge i na koji način su dolazile do svojih “žrtava” u Hrvatskoj. Provizija posrednicima isplaćivala se u gotovini u samoj banci, i to u trenutku isplate kredita. Zbog svega, urednica HTV-a našla se na sudu, gdje je direktori zadruga tuže na klevetu!?– Na prošlom ročištu utvrđeno je da su od 2010. godine prestali krediti za državljane Republike Hrvatske. Inkriminacija gospođe Krmpotić danas je odbačena jer smo dokazali da su posrednici uistinu djelovali u dobivanju kredita i za svoje djelovanje dobivali su proviziju, dakle moja stranka je o tome pravilno prenijela informaciju. Ujedno utvrđeno je da su solemnizacije ugovora činjenje pred javnim bilježnicima u RH što de facto potvrđuje istinitost prenesenih informacija da su dokumenti potpisivani u RH, otkrio nam je odvjetnik Milko Križanović. Iako su kredite potpisivali u Hrvatskoj, nisu imali dozvolu za rad, pa je i dalje nejasno kako su ti krediti uopće pravno valjani. Moja stranka nije počinila inkriminirano kazneno djelo jer kao novinar sa zadatkom da pravilno izvijesti o načinu rada i postupanja u obrani svoje profesije i radi zaštite opravdanog interesa upravo iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se ne radi o ponašanju koje je imalo cilj naškoditi nečijoj časti ili ugledu, već vjerodostojnom izvještavanju, naglasio je Križanović.

Iako se cijela sramota oko RBA kreditno-štednih ureda pokušala riješiti još tijekom prošle Vlade na čelu s premijerom Oreškovićem, cijela stvar pala je u drugi plan razlazom MOST-a i HDZ-a. Nakon novih izbora ta tema nije bila prisutna na sjednicama nove Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem, no odjednom se dogodio obrat. Svaka ruka u Saboru postala je iznimno važna, pa je tako i zastupnik Škibola ispravno procijenio kako će za potporu ministra Marića dobiti nešto zauzvrat. I jest. Premijer i ministrica gospodarstva pripremaju nacrt Zakona, koji bi se u hitnoj saborskoj raspravi trebao naći već idući mjesec.

Vlada će naposljetku zaštiti građane od nesavjesnog poslovanja “osoba koje nemaju odobrenje za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja, odnosno posredovanja pri potrošačkom kreditiranju” te donijeti Zakon kojim se odgađa ovrha do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti takvih ugovora, ukoliko je takav postupak pokrenut – i to ne ispitujući pritom postojanje drugih zakonskih pretpostavki o odgodi ovrhe.

No u čemu je problem s kreditima RBA zadruga, po čemu su oni različiti od ostalih kredita? Da bi se to razumjelo, treba znati u čemu je osnovna razlika između urednog bankarskog poslovanja i lihvarenja: banka vam nikad neće dati kredit ako procijeni da ga nećete moći vraćati. Klasično, konzervativno bankarstvo bazira na tome da se kredit nikad ne daje nekom kome je novac stvarno potreban, tko je očajan, već samo onima koji dobro zarađuju. Velika kriza 2008. je u korijenu upravo imala odstupanje od tog načela, tzv. NINA stambene kredite, koji su banke dijelile uz hipoteku ljudima bez prihoda i imovine, i time odvele u propast sebe i njih. Kod lihvara je obrnuto. Njih ne zanima ima li onaj kom nude kredit mogućnosti da ga vrati – dapače, cilj lihvara su u pravilu ljudi kojima očajnički treba novac i koji imaju nekretninu. Zato lihvari, kao i banke, provjeravaju jeste li kreditno sposobni – ali vam, za razliku od njih, posuđuju novac samo ako procijene da niste, jer im povrat novca i nije cilj.

I kao i svi lihvari, poslovali su nelegalno. Tzv. “RBA zadruge”, koje i nisu banke, jer nemaju kapital potreban da bi se osnovala banka, posluju u Hrvatskoj od 1994. godine. Za poslovanje nisu nikad dobile odobrenje Hrvatske narodne banke, a nisu ga niti tražile jer HNB postavlja jasne uvjete: da biste u Hrvatskoj osnovali banku, treba vam osnivački kapital od bar 40 milijuna kuna, kako bi se zaštitilo štediše u slučaju gubitaka. Usto, banka mora imati sjedište u Hrvatskoj: ako strana banka želi poslovati ovdje, mora osnovati svojim kapitalom banku-kćer. Na taj način se osigurava nadzor HNB nad poslovanjem, tako da u Hrvatskoj efektivno zapravo nema “stranih banaka”, iako često slušamo o njima. Sve banke registrirane u Hrvatskoj posluju po zakonima RH i pravilima koja propisuje HNB.

Registrirani su strogo pokrajinski za kredite malim obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su ujedno i ulagači i oni sami odlučuju kome posuđuju novac. Oni izaberu po dva direktora, koji onda posluju u njihovo ime. Obrtnici u Austriji udružili su se u RBA region, ukupno su 43 zadruge poslovale preko njih. Plasirano je 280 milijuna eura, to su priznali na ispitivanju na Državnom odvjetništvu u Grazu. Cifre se ponešto razlikuju, neki govore o 265 milijuna, neki o nešto više, no to je otprilike iznos kredita.”

Ovo je svakako odlična vjest za brojne oštećenike kreditno-štednih ureda iz Graza koji su već deložirani iz svojih domova, kao što je bio slučaj s Mirkom Dukićem i Ivkom Alagić. Podsjetimo i kako se prije nekoliko tjedana noć prije deložacije iz svog jedinog doma objesio i čovjek u Sesvetama, koji je također podigao kredit u RBA zadrugama. Nakon svih tih mučnih scena i ljudskih sudbina, Vlada je odlučila tome stati na kraj. Nacrt Zakona trebao biti biti gotov za desetak dana, pa će se točno znati uvjeti razvrgavanja tih ništetnih kredita koje su potpisivali hrvatski građani.

Istodobno, oštećenici se pripremaju na zajedničku tužbu protiv austrijskih zadruga u Beču, jer od hrvatskih pravosudnih institucija do sada nisu dobile nikakvu pomoć. Kaznene prijave koje su podnijeli protiv austrijskih bankara godinama leže u ladicama DORH-a, a same čelnike zadruga u predsjednički ured na Pantovčaku primao je osobno i predsjednik Ivo Josipović. Kada prikupe dovoljno potpisa, oštećenici će uputiti tužbu austrijskom sudu, a odvjetnike već imaju. Već je nekoliko uglednih austrijskih odvjetničkih kuća zainteresirano za ovaj spor, koji bi, tvrde, mogao postati predmet desetljeća u Austriji.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI