KORONA ZASJENILA KADROVIRANJE U INA-i! Novi članovi uprave: Plaća 55 tisuća kuna! Otkrivamo tko je dobio mjesto

Foto: Cropix

Zbog panike oko korone ispod radara prošlo Vladino imenovanje nove Uprave INA-e. Od stare Uprave u INA-i ostao samo muž Martine Dalić. Dalić je u Upravu INA-e imenovan početkom 2011. godine, kad je Martina Dalić vodila Ministarstvo financija u Vladi Jadranke Kosor. Zlobnici su tada povikali da je riječ o političkom kadroviranju, ali njihovo vikanje bio je pucanj u prazno, štoviše, Dalić je kao ministrica javno podržala svojeg supruga i njegovo ustoličenje u novu fotelju. U LNG-u Hrvatska ne hvale previše svoju nekadašnju šeficu Barbaru Dorić koja je također imenovana u novu upravu. Kako kažu njezino je vođenje strateškog energetskog projekta u najmanju ruku poražavajuće, a odnos prema suradnicima katastrofalan. Nova kadrovska križaljka u Upravi naftne kompanije dogodila se u jeku najveće krize zbog pandemije.

Nije zavadi pa vladaj, ali je zato uspaniči pa vladaj. I doista, dok hrvatski građani iz karantene zbrajaju žrtve pandemije koronavirusa strahujući za svoja radna mjesta, vladajući su na telefonskoj sjednici održanoj prije nekoliko dana odlučili imenovati nove predstavnike države u Upravi INA-e. Odluka je to koju je zasjenila korona-kriza, a iz koje je evidentno kako u Upravi INA-e od dosadašnjeg trojca ostaje jedino Niko Dalić, kojemu je mandat produljen na pet godina.

Inače, ime Nike Dalića sasvim opravdano zvuči vam poznato, riječ je o suprugu bivše ministrice gospodarstva i Plenkovićeve uzdanice Martine Dalić. Osim gospodina Dalića, u Upravu je ušlo dvoje novih ljudi, Barbara Dorić i Darko Markotić. Kako dame i u stvarnom životu još imaju prednost, dopustite da vas za početak ove priče upoznamo s Barbarom Dorić koja je posljednje dvije godine bila na čelu državne tvrtke LNG Hrvatska, a nešto prije toga surađivala je s bivšim ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom – u to doba bila je šefica Agencije za ugljikovodike.

Njezino imenovanje u Upravu INA-e možda je za širu javnost prošlo ispod radara, ali je zato prilično glasno odjeknulo HDZ-om, jer ovu je damu instalirao ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić, a njezino imenovanje članstvu vladajuće stranke zainteresiranom za ovu problematiku sporno je utoliko što se za nju založio HDZ-ov ministar premda dotična s HDZ-om nema nikakve veze. Dapače, zlobnici kažu da se Dorić odrekla čak i HNS-a u trenutku kada je okrenula leđa Vrdoljaku, no tu u priču uskače ministar zaštite okoliša, s kojim se očito zbližila do te mjere da je ovaj uvodi u INA-u, odbacujući primjedbe da je riječ o HNS-ovu kadru.

Kadroviranje u krizi



Pitanje koje se nameće jest što o svemu tome misli glavni i odgovorni za aktivnosti u Vladi, premijer Andrej Plenković. No, vidi vraga, Plenković o kadroviranjima i imenovanjima u ovom kriznom vremenu ne stiže previše razmišljati, a oni koji ga dobro poznaju kažu kako baš u tom Plenkovićevu nesudjelovanju mnogi, uključujući i Ćorića, vide priliku za kadroviranja. Plenković se u svemu tome trenutno ne snalazi, što je razumljivo, ali ako je tako, zašto se sva imenovanja nisu prolongirala ili provela na transparentniji način, pitaju se članovi vladajuće stranke. Dok su oni zaokupljeni tim stranačkim hijerarhijskim pitanjima, u LNG-u Hrvatska ne hvale previše svoju nekadašnju šeficu, kažu kako je njezino vođenje strateškog energetskog projekta u najmanju ruku poražavajuće. Radnici Barbaru Dorić prozivaju i za šikaniranje, dijeljenje otkaza neposlušnicima, ali i za bahatost, no kako to nikada nigdje nisu prijavili, tako se to može pripisati glasinama i podmetanjima na račun ove uspješne mlade žene koja se očito vješto probija u muškom svijetu. Za njezin proboj zaslužna je politika, reći će opet zlobnici, podsjećajući na to da ju je na mjesto direktorice u LNG-u, baš kao i na poziciju šefice Agencije, progurao HNS, s čijim se šefom Vrdoljakom nerijetko susretala u Zagreb Toweru, no ni to nikada nigdje nije potvrđeno pa se opet može pripisati podmetanjima. Dapače, svojedobno se tisak bavio navodnim sukobom Barbare Dorić s užim vodstvom HNS-a kojega je optužila za krive instrukcije i nametanje odluka koje je bila prisiljena slijediti pri vođenju projekta LNG. Isti je medij objavio pismo bez potpisa koje su primili članovi NO-a LNG-a Hrvatska, članovi Uprave HEP-a i Plinacra kao suvlasnika te tvrtke, a u kojem se upozorava na paletu pogrešnih odluka i promašenih poslovnih poteza povezanih s izgradnjom LNG terminala na otoku Krku.

Veliki propusti

U tom se pismu Dorić proziva zbog propusta koji su rezultirali ogromnom štetom na projektu na Krku, a govorilo se i kako će pogrešne odluke te nejasni potezi poput odabira broda ili izvođača građevinskih radova dovesti u pitanje opstojnost kompletnog projekta. U pismu se spominju i višemjesečna kašnjenja, prijetnja plaćanjem visokih penala isporučitelju broda koji LNG Hrvatska neće moći preuzeti u dogovorenim rokovima, što će utjecati i na radove na projektu. Kritike možda u tom trenutku nisu urodile plodom, no to ionako više nije bitno, jer odnedavno ova dama sjedi u upravi INA-e, gdje joj društvo pravi manje zanimljiv kolega Darko Markotić koji se godinama vrzma po menadžerskim pozicijama u INA-i. Dakako, i njegovu je biografiju začinio jedan pikantan podatak, naime, on slovi za MOL-ov kadar. U INA-u je došao kao pripravnik davne 2000., a trebale su mu samo dvije godine da dogura do pozicije poslovnog tajnika u Uredu člana Uprave za koordinaciju privatizacije. Zatim postupno napreduje sve do pozicije direktora Korporativnih servisa, gdje 2008. zamjenuje Sandora Lendvaja. Na tome Markotićev uspon ne staje pa se penje do direktora za maloprodaju, a potom postaje izvršni direktor za maloprodaju, da bi prošlog ljeta bio maknut s jedne od tih funkcija i imenovan savjetnikom Uprave Ina-e.

Odbila stožer?

Slučajno ili ne, gospodinu Niki Daliću mandat u upravi INA-e potvrđen je baš u vrijeme kada se njegova supruga Martina Dalić u javnom prostoru počela spominjati kao jedna od članica Plenkovićeva stožera koji je ovaj isplanirao skrojiti za borbu protiv koronavirusne krize. Plenković je navodno Martinu Dalić osobno kontaktirao, no ona je od te ideje odustala, a upućeni tvrde da to i Plenkoviću itekako ide na ruku jer sada mu ni najmanje na odgovara aktualizacija afere Borg, čija je glavna protagonistica bila upravo ta bivša ministrica koja je, uostalom, zbog toga i napustila Vladu u kojoj je bila jedna od ključnih poluga. I tada, dok je Dalić “vedrila i oblačila” Plenkovićevom Vladom, spočitavala joj se pozicija njezina supruga u INA-i, koji je i tada sjedio u Upravi te naftne korporacije, čije je dionice Vlada namjeravala otkupiti od MOL-a, prodajući u isti mah dionice HEP-a. Ta se problematika našla i na stolu Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa jer je Dalić u ime Vlade danima branila ideju o prodaji četvrtine HEP-a kako bi se kupila INA, što je u javnosti naišlo na osudu. Zanimljivo je spomenuti i da je kapacitete Nike Dalića prepoznala i Vlada bivšeg premijera, aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, pa je članom Uprave INA-e ostao i nakon smjene vlasti 2011. godine. Milanovićeva Vlada ostale je kadrove iz ere premijerke Kosor u to doba posmicala bez grižnje savjesti, ali je Dalić iz nekog razloga pošteđen tih čistki. Dalić je u Upravu naše najveće kompanije ušao početkom 2011. godine, i to baš u vrijeme kada je Martina Dalić vodila Ministarstvo financija u Vladi Jadranke Kosor. Zlobnici su tada povikali da je riječ o političkom kadroviranju, ali njihovo vikanje bio je pucanj u prazno, štoviše, Dalić je kao ministrica financija javno podržala svojeg supruga i njegovo ustoličenje u novu fotelju koja sa sobom nosi i pozamašna primanja.

Udvostručena primanja

Početkom 2012. godine članovima Uprave INA-e, uključujući i gospodina Dalića, posebnim je propisom plaća gotovo udvostručena na 55 tisuća kuna. Uz pozamašne mjesečne plaće, članovi Uprave INA-e imaju pravo i na godišnji bonus od oko 370 tisuća kuna, a tu su i brojne druge beneficije koje ostvaruju s obzirom na poziciju koju obnašaju. Tako, primjerice, imaju pravo na korištenje luksuznih auta, pravo na poslovne kartice za reprezentacijske troškove, i tu se dolazi do zanimljivih troškova Nike Dalića, ljubitelja dobre hrane, koji nerijetko navrati na ručak u elitne zagrebačke restorane u kojima konobari dobro znaju što gospodin Dalić voli. Hobotnica ispod peke omiljeni je Dalićev specijalitet, što nije čudno, no ono što malo teže shvaćaju ljudi koji ga poslužuju jest zašto uz tolika primanja svoje narudžbe plaća INA-inom službenom karticom. No, odgovor na to pitanje možda bi se mogao pronaći u jednoj od posljednjih imovinskih kartica bivše ministrice. Naime, supružnici Dalić u Zagrebu posjeduju stan od 140 kvadrata s garažom vrijedan gotovo dva i pol milijuna kuna. Uz to, u Petrčanima pored Zadra posjeduju kuću od 240 m2 procijenjenu na tri i pol milijuna kuna, a u istom mjestu vlasnici su dvaju građevinskih zemljišta koja zajedno vrijede gotovo osamsto tisuća kuna. Posjeduju i Nissan Juke vrijedan sto tisuća kuna, a vlasnici su i kolekcije umjetnina vrijedne trideset tisuća kuna. Dalić sa suprugom ima ušteđeno 72.650 eura i 445.791 kuna, što zajedno iznosi gotovo milijun kuna. Dalić je kao potpredsjednica Vlade zarađivala 17 tisuća kuna. Podsjetimo, Martina Dalić u politici se angažirala 1997. godine na poziv bivšeg ministra financija Borislava Škegre, postajući njegovom pomoćnicom, od tada do danas sjedila je u cijelom nizu nadzornih odbora, što je, naravno, praćeno izdašnim honorarima. Dalić je kratko u Vladi Jadranke Kosor bila ministrica financija, radila je i kao savjetnica u Međunarodnom monetarnom fondu, a iz Plenkovićeve Vlade ispraćena je kao glavna pokroviteljica raspada Agrokora.

Hakerski napad

Bilo kako bilo, od nove Uprave INA-e u kojoj se ponovno našlo ime Nike Dalića očekuje se između ostaloga da riješi i probleme koje su prouzročili kibernetički napadi koji traju od studenoga prošle godine. Podsjetimo, navodno je riječ o najvećim napadima ovoga tipa na tako veliku industriju u svijetu. U tim su napadima hakeri u INA-i opustošili sve što se opustošiti dalo, uključujući i podatke članova Uprave, kao i podatke o fiskaliziranim računima te backupove svih INA-inih podataka.

Da je INA žrtva kibernetičkih napada, potvrdili su prije nekoliko tjedana iz ove kompanije u razgovoru za naš tjednik.

“INA grupa u procesu je otklanjanja poteškoća u informatičkim sustavima na koje je utjecao kibernetički napad. Većina usluga koje povremeno nisu radile u potpunosti su oporavljene. Opskrba tržišta i prodaja goriva na našim maloprodajnim mjestima ni u jednom trenu bili ugroženi, također, provedba svih plaćanja bila je sigurna, neovisno o tome je li riječ o gotovinskom plaćanju, INA kartici ili bankovnoj kartici.”

Ovome su dodali da je napad prijavljen nadležnim institucijama s kojima INA u potpunosti surađuje. No, ono što je zabrinulo naše sugovornike dobro upućene u pozadinu tog hakerskog napada jest to što se radi o iznimno ozbiljnim akcijama prilikom kojih je probijen sustav zaštite, koji su u INA-i nastojali sanirati ograničavanjem bilo kakvog pristupa s interneta prema centralnom sustavu, što je dovelo do nemogućnosti fiskalizacije, a stručnjaci su i prije nekoliko tjedana pretpostavljali kako sanacija nastale štete neće biti nimalo jednostavan posao. U dijelu javnosti hakerski napad povezivan je i s ruskim Rosnjeftom koji je zainteresiran za kupnju INA-e, a čiji su najutjecajniji kadrovi povezani sa Zoranom Milanovićem. Da napad na INA-u nije tek puka slučajnost, posvjedočio je i ekonomski analitičar Guste Santini.

“Sada, može biti pitanje je li stvarno bio napad ili je to napad da se smanji vrijednost dionica INA-e i da recimo neki investitor uz povoljnije uvjete otkupi hrvatske udjele, jer to se pitanje sasvim sigurno može otvoriti. Kad je o samom problemu s hakerima riječ, to je dokaz da u INA-i neke stvari ne funkcioniraju. Ja nisam informatički stručnjak, ali znam da u velikim korporacijama koje su moćne imaju cijele timove koji su svjesni tih napada i koji su organizirani da se brane”, objasnio je Santini te je pozvao čelne ljude u INA-i da hrvatskoj javnosti na transparentan način objasne što se dogodilo. Sada kada su izabrani novi čelni ljudi, red bi bio da se oglase o tom problemu te da njegove posljedice saniraju u što kraćem roku.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI