Socijaldemokratska premijerka Magdalena Andersson, vođa oporbenih konzervativaca Ulf Kristersson i vođa krajnje desnice Jimmie Akesson tri su glavna kandidata na općim izborima u Švedskoj koji se održavaju u nedjelju, objavio je T-portal.
Andersson (55) je na vlast došla u studenome 2021. godine želeći oživiti socijaldemokratsku stranku i socaijaldemokratsku ideju u Švedskoj, a pri kraju mandata predvodila je povijesni zaokret zemlje od vojne neutralnosti do pristupa NATO-u, iako je u početku imala dvojbe u pogledu pristupanja NATO-u.
Odluku da to treba učiniti donijela je nekoliko tjedana nakon ruske invazije na Ukrajinu, uvjerivši svoju stranku da odustane dva stoljeća vojne neutralnosti. Iako se ova skandinavska zemlja diči ženskim pravima, tek je prva premijerka u švedskoj povijesti, a na dužnosti je zamijenila Stefana Lofvena nakon što se on povukao iz politike.
Ova 55-ogodišnjakinja je bivša prvakinja u plivanju, sedam godina bila je ministrica financija i stekla je nadimak ‘buldožerka’ zbog svoje izravnosti, koja nekima zna zasmetati jer se u Švedskoj jako drži do konsenzusa, piše T-portal.
Politolog Ulf Bjereld ocijenio je „da je uspjela sačuvati, čak osnažiti, poziciju stranke i potporu birača”.
Andersson je vodila kampanju pod sloganom „Švedska može bolje”, a obećala je da će štititi švedsku socijalnu državu i zastupala sve strože stajalište svoje stranke o imigraciji. „Integracija nije uspjela”, rekla je švedska premijerka u travnju nakon što su se mladi imigranti sukobili s policijom.
Na vanjskopolitičkom planu, njezina najosjetljivija zadaća bili su pregovori sa službenom Ankarom, a Turska je zaprijetila da će blokirati pristupanje Švedske NATO-u optužujući Stockholm da štiti kurdske „teroriste”. Prva prepreka uklonjena je u lipnju, ali Turska tek treba ratificirati ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez.
Postat će premijerka s najkraćim mandatom u povijesti Švedske od 1936. godine ako izgubi na nedjeljnim izborima, piše T-portal.
Njezin glavni protukandidat, 58-ogodišnji vođa konzervativne Umjerene stranke Ulf Kristersson, nada se da će prekinuti osmogodišnju vladavinu socijaldemokrata, a kladi se da će mu se isplatiti povijesno prihvaćanje nekoć nepoželjne krajnje desne stranke Švedskih demokrata na umjerenu desnicu i donijeti mu većinu u parlamentu.
Bivši gimnastičar koji nosi naočale upečatljiva okvira drugi put pokušava postati premijerom. Nakon izbora 2018. godine, dobio je priliku formirati vladu, ali nije uspio okupiti većinu jer su umjerenjaci i njihovi tradicionalni saveznici s desnog centra odbili surađivati sa Švedskim demokratima, koje se tada smatralo nepoželjnim.
Kristersson je krajem 2019. godine pristao na prve razgovore s krajnjom desnicom, a njihova suradnja se od tada produbila, a slijedili su ga demokršćani i, doduše u manjoj mjeri, liberali.
Njegovi kritičari, uključujući čelnicu Stranke centra Annie Loof, optužuju ga da se „prodao” krajnjoj desnici, podsjećajući ga na obećanja da to nikada neće učiniti, piše T-portal.
Fan stripa Tintina i diplomirani ekonomist, Kristersson želi ograničiti velikodušne švedske socijalne naknade kako bi građani bili motiviraniji na rad. Drugi neuspjeh na općim izborima mogao bi biti i njegov politički kraj.
U 17 godina vođenja stranke, Jimmie Akesson uzdigao je krajnje desne Švedske demokrate iz statusa nepoželjnih do ključne stranke čija je potpora neophodna ako desnica želi vladati.
Besprijekorno počešljane smeđe kose, s naočalama i uredno podšišanom bradom, ovaj je 43-godišnjak preobrazio često nasilan neonacistički pokret čiji je slogan bio „Švedska mora biti švedska” u nacionalističku stranku koja kao logo ima cvijet.
Profesor politologije na Sveučilištu u Goeteborgu Jonas Hinnfors ocijenio je da „on želi ostaviti dojam da je običan čovjek… koji roštilja kobasice, normalno razgovara i ide na čarter putovanja po Kanarima”.
Njegova stranka, koja je prvi put ušla u parlament 2010. godine s 5,7 posto, a sada u anketama dobiva oko 20 posto, privukla je birače i konzervativne Umjerene stranke i socijaldemokrata, osobito među mladićima iz radničke klase, piše T-portal.
Čini se da će krajnja desnica prvi put biti dio desne koalicije u parlamentu. Akesson je jednom prilikom rekao da su muslimani „najveća strana prijetnja od Drugog svjetskog rata”, a stranka je prije lobirala za izlazak Švedske iz EU-a.
Švedski demokrati, unatoč tome, nastoje već godinama ublažiti svoju retoriku i politiku poput drugih nacionalističkih stranaka u Europi, a Akessona smatraju zaslužnim za meteorski uspjeh stranke, ali taj uspjeh ima cijenu, te je 2014. godine priznao da je ovisan o kockanju na internetu i uzeo je šestomjesečno bolovanje zbog premorenosti.