MUO: Velika baštinska izložba Visovac : Duhovnost i kultura na Biloj Stini

screenshot/slobodnadalmacija.hr

Izložba ostaje otvorena do 2. veljače 2020. godine.

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića  otvorena velika baštinska izložba VISOVAC : DUHOVNOST I KULTURA NA BILOJ STINI koja po prvi put javnosti predstavlja iznimno vrijedan korpus sakralne baštine koja se čuva u samostanskim zbirkama, knjižnici i arhivu Franjevačkog samostana  Majke od Milosti na otoku Visovcu.

Zahvaljujući ovoj izložbi, javnost će prvi put moći vidjeti brojne predmete o kojima se do danas gotovo ništa nije znalo, od slika, skulptura, liturgijskog posuđa, devocionalija do liturgijskoga ruha, zavjetnih darova, nakita, knjižne, arhivske i glazbene građe te brojnih drugih. Autorica i voditeljica ovog velikog multidisciplinarnog izložbeno – nakladničkog projekta dr. sc. Anđelka Galić uputila je zahvale brojnim suradnicima koji su svojim radom i trudom dali svoj velik doprinos ovom kompleksnom izložbenom projektu, posebice bivšem gvardijanu samostana fra Boži Duvnjaku koji je pružio svekoliku potporu i poseban doprinos zahtjevnim okolnostima odlaska na Visovac, kao i čuvanja te dopreme građe. Autorica je također, posebne zahvale uputila koordinatorici projekta i suradnici gospođi Ladi Bikić s kojom je usko surađivala pune tri godine.

screenshot/slobodnadalmacija.hr

Trajni doprinos i  krajnji cilj izložbe jest predstaviti značenje ove vrijedne baštine, te obnovu umjetnina i skrb vezanu za njihovu daljnju sudbinu na Visovcu, zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana.

Izložbeni projekt realiziran je zahvaljujući inicijativi i financijskoj potpori Grada Zagreba, te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića. Također, zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, glavnom partneru izložbe Nacionalnom parku Krka; partneru MUO – a Croatia Osiguranje; medijskim pokroviteljima Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Europlakatu, Anić Holdingu i Zagreb plakatu, te sponzorima izložbe Adria Staklu, Kustodi i Team Printu. 

Vizualni identitet izložbe i likovni postav potpisuju  Bachrach & Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić. 



screenshot/slobodnadalmacija.hr

Izložbu će pratiti i opsežna monografija koja će iznijeti na vidjelo rezultate trogodišnjih istraživanja na stručnoj i znanstvenoj obradi te velikom pothvatu obnove kulturne i umjetničke baštine. Uz obuhvatnu povijest u zasebnim tematskim jedinicama monografija obrađuje arhitekturu crkve i samostana, zbirke slikarstva, skulpture i oltarne plastike, liturgijskih predmeta od metala, liturgijskog ruha pisane i glazbene baštine. Stručni i znanstveni prilozi – tekstovi i kataloške jedinice – bit će bogato opremljeni fotografijama

Jezgra zbirke datira iz sredine 15. st.,  kada su franjevci Provincije Bosne Srebrene, povlačeći se pred osmanskim osvajanjima, mirnije utočište našli u napuštenom augustinskom samostanu usred Visovačkog jezera. Od skromnih početaka, u kraju koji je nedugo zatim došao pod osmansku upravu, kroz vrijeme ratova (Kandijski i Morejski rat), kroz duga stoljeća obilježena ratovima, osvajanjima i tuđinskom vlašću, franjevci su na Biloj Stini, usidrenoj između krčkih obala, uspjeli sačuvati iznimno vrijedno blago koje svjedoči o značenju Visovca kao duhovnog  i kulturnog središta te odgojnog i obrazovnog zavoda te kao kuća novicijata od 1568. godine, a onda i drugih škola i učilišta koje su bile u samostanu. Cilj je projekta iznijeti spoznaje o dijelu iznimno vrijedne baštine Visovca, čije značenje nadilazi granice neposrednog geografskog i kulturnog okruženja, o njegovom značenju kao svetišta i kulturnog središta, gdje tijekom skoro šest stoljeća, unatoč velikoj geografskoj udaljenosti od intelektualnih i umjetničkih središta u kojima se kreirala likovna, pisana i glazbena kultura, brojnim nitima i poveznicama na pozadinu jedne od najljepših hrvatskih veduta prenosio duh europskog kulturnog ozračja. Zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI