Kritičko dvojezično latinsko-hrvatsko izdanje epa Marka Marulića “Davidijada”, usredotočena na starozavjetnu priču o kralju Davidu i njegovu životu, objavila je u sklopu svoga niza “Stoljeća hrvatske književnosti”, kao drugi od tri sveska Marulićevih djela, Matica hrvatska u Zagrebu.
Knjigu je priredio marulolog Bratislav Lučin, a latinski tekst je priredio, preveo na hrvatski jezik, komentirao i dodao kazala Branimir Glavičić.
“Davidijada” je, ističe nakladnik, najambicioznije, najopsežnije i najvažnije Marulićevo djelo na latinskome jeziku.
Naglašava kako je to alegorijski ep, tematski usredotočen na starozavjetnu priču o kralju Davidu i njegovu uzbudljivu životu ispunjenom nizom sudbinskih obrata.
Podsjeća kako je Marulić epu pridodao i prozni dodatak, tropološko izlaganje o Davidu kao Kristovu preteči.
Ep je napisan početkom 16. stoljeća u zreloj pjesnikovoj životnoj dobi i hvaljen među Marulićevim suvremenicima.
“Davidijada” je pod nejasnim okolnostima ostala neotisnuta za autorova života, napominje nakladnik i dodaje kako je čak i autograf bio izgubljen za nekoliko narednih stoljeća. Pronađen je tek 1922. godine.
Prvo izdanje Davidijade, ističe nakladnik, obajvljeno je 1954., a hrvatski prepjev Branimira Glavičića 1974. godine.
Književni povjesničari i latinisti “Davidijadu” smatraju najboljim i najautentičnijim kršćanskim alegorijskim epom svojega vremena.
Matičino kritičko izdanje Davidijade s usporednim hrvatskim prijevodom i komentarom Branimira Glavičića priredio je za tisak istaknuti hrvatski marulolog Bratislav Lučin. Ovo je drugi objavljeni svezak Marulićevih izabranih djela (među tri predviđena) u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti.
Ep je sastavljen od 14 knjiga. Matičino kritičko izdanje opremljeno je sa 16 ilustracija, komentarom prevoditelja, usporednim popisom biblijskih imena i kazalom imena, koje su sastavili Branimir Glavičić i Bratislav Lučić, tekstološkom napomenom priređivača, tumačem imena i izraza te rječnikom.
Pjesnik i prozni pisac Marko Marulić rođen je 1450. u Splitu, a premunuo je 1524. Marulić je “otac hrvatske književnosti”, tvorac “Judite” – prvog epa na hrvatskome jeziku. Kanonski je pisac kršćanske književnosti i knjižvnosti europskoga humanizma.