Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak je svečano u novome prostoru otvorila Digitalni laboratorij, zamišljen kao središte digitalne revolucije u hrvatskim knjižnicama, a tom prilikom predstavljena je mobilna aplikacija Smart Library, pametni vodič kroz knjižnični prostor.
Projekt je u novouređenom prostoru na sjeveroistoku zgrade NSK predstavila glavna ravnateljica Tatijana Petrić. Rekla je kako je Digitalni laboratorij usluga koju je ta institucija, u odgovoru na nove izazove suvremenog društva, osnovala u ožujku 2019. kako bi svojim korisnicima i zainteresiranim građanima osigurala prostor za kreativno korištenje digitalnih tehnologija i digitalnih sadržaja Knjižnice.
NSK već dugo radi na projektima digitalizacije i razvoja novih digitalnih usluga, napomenula je Petrić, a uspostava Digitalnog laboratorija novi je korak u smjeru većega otvaranja Knjižnice potrebama suvremenog korisnika, kako bi premošćivanjem digitalnoga jaza pokazala da su knjižnice “značajna ćelija razvoja suvremenog društva 21. stoljeća”.
“Uspostavom Digitalnog laboratorija knjižnica još više obogaćuje svoje usluge te se razvija zajedno sa svojim korisnicima, šireći i obogaćujući svoju tradicionalnu ulogu ali i otvarajući nove sfere za nove načine učenja, rada, igre, poslovanja i življenja. Jednom riječju – spoj tradicionalnog i modernog života”, poručila je Petrić.
Projekt je zasnovan na brojim primjerima knjižničnih laboratorija u Europi i svijetu, uključujući Kongresnu knjižnicu u Washingtonu, Britansku nacionalnu knjižnicu, Knjižnicu sveučilišta Harvard i brojne druge, a Petrić je posebno izdvojila i prvi Digitalni laboratorij u Hrvatskoj, koji je osnovala Gradska knjižnica Rijeka.
Ravnateljica NSK zahvalila je svima koji su uložili trud, rad, entuzijazam i vrijeme u pokretanje i realizaciju toga projekta, a posebno timu Digitalnog laboratorija, te izrazila uvjerenje kako je time otvoren prostor za brojne nove suradnje sa zajedničkim ciljem – “a to je služiti društvu u kojem djelujemo na potreban, prikladan i suradnički način”.
Voditeljica Digitalnog laboratorija Dragana Koljenik iz Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK kazala je da je njegovo otvorenje kulminacija golemog entuzijazma većinom mladih ljudi, zaposlenika Knjižnice, koji su, potaknuti razumijevanjem čelništva NSK i voditelja različitih zavoda, tijekom više od godinu dana u tu ideju ulagali svoje vještine, energiju i vrijeme.
“Htjeli smo razvijati sebe u nekim drugim i drugačijim smjerovima, ujedno osjećajući potrebu da dokažemo kako je naš kapital samo drugačije naravi od onog tržišnog, ali jednako toliko bitan u izbalansiranom u društvu. S primjerom Digitalnog laboratorija NSK želimo pokazati koliko smo društvenog kapitala u stanju generirati, te pokazati kako su kulturni i znanstveni sektor neophodni za zdravo društvo”, rekla je Koljenik.
Laboratorij djeluje na tri osnovne razine – uslužnoj, edukativnoj i razvojnoj. U praksi, kako je rekla, to znači da korisnicima nudi usluge 3D printanja, edukacije, radionice i predavanja, te prostor za korištenje računalne i druge opreme za potrebe studiranja, kreativnog i stručnog ili znanstvenog rada.
Glavni partner projekta je tvrtka Epson, a Koljenik je posebno izdvojila i suradnju s Institutom za razvoj i obrazovanje mladih na projektu “Digitalni građanin”, te sudjelovanje u Zicerovom projektu SMATH.
Kao prvi projekt Digitalnoga Laboratorija NSK u prigodi svečanoga otvorenja novouređenoga prostora predstavljena je mobilna aplikacija za korisnike knjižnice “Smart Library – prototip primjene loT tehnologije u knjižnici”. Riječ je o projektu kojim se želio stvoriti temelj za razvoj pametne knjižnice kao dijela infrastrukture Interneta stvari (loT), rekla je Koljenik.
“Cilj nam je bio istražiti mogućnosti primjene Io tehnologija u knjižnicama kroz prototip mobilne aplikacije koja u obliku pametnog vodiča kroz knjižnični prostor i usluge virtualno povezuje korisnika i knjižnicu”, pojasnila je. Aplikacija za krajnjeg korisnika kontekstualizira prostor od oko 36,5 tisuća četvornih metara u NSK i smisleno povezuje 22 lokacije s 22 usluge za nekih 15 tisuća korisnika.
Koljenik je naglasila kako je riječ o tek prvoj fazi razvoja aplikacije, čija razrada do njezina puna potencijala slijedi, a rađena je po sistemu ‘open-source’ filozofije, što znači da će se moći dijeliti s drugim knjižnicama.