Totalno drukčiji putopis Roberta Pauletića

foto: S. BOŽIĆ

Robert Pauletić, kao novinar, pisac, izdavač, ali i enigmat, na osebujan i sebi svojstven način prilazi temi, razrađujući je u 77 kratkih priča koje u konačnici čine jednistvenu cjelinu. Pritom koristi, pomalo već zaboravljeni dalmatinski ’slang’, lokalno narječje

Poplava ljudi željnih avanture raste iz godine u godinu, posebno među populacijom hrvatskih novinara, sportaša, glumaca… Tako su samo u posljednjih godinu dana osvojeni najviši vrhovi Azije, Afrike, Južne Amerike, a bilježimo i prvog Hrvata koji se uputio pješke, i to s uspjehom – na Južni pol. U nastavku donosimo jedan takav žanrovski neobičan, ali zanimljiv putopisni tekst pod nazivom “Himalaja – totalno drukčiji putopis”.

Putopis kao književna forma ima tisućljetnu povijest, a svoj zenit dosegnuo je u vrijeme velikih geografskih otkrića i znanstvenih ekspedicija, onih Jamesa Cooka i Charlesa Darwina. U današnjim okvirima moguće ih je usporediti sa zapisima hrvatskih književnika – putopisaca, poput Matka Peića ili Jože Horvata. Međutim, knjiga „Himalaja u 77 priča”, autora Roberta Pauletića, kao da se žanrovski sasvim uklapa u temu – totalno drukčiji putopis.

Od Splita do Katmandua i dalje…

Naime, Pauletić kao novinar, pisac, izdavač, ali i enigmat, na osebujan i sebi svojstven način prilazi temi, razrađujući je u 77 kratkih priča koje u konačnici čine jednistvenu cjelinu. Pritom koristi, kako sam navodi, pomalo već zaboravljeni dalmatinski “slang”, lokalno narječje, dok mu leksik neodoljivo podsjeća na autore poput Charlesa Bukowskog ili domaće spisateljice, Vedrane Rudan. Osim toga, Pauletić nastoji pronaći odgovor na zaboravljeno pitanje – je li putnik ili turist, razrađeno još u djelu britanskog autora potkraj 18., odnosno početkom 19. stoljeća, pod nazivom „Psihologija putovanja”, gdje je putnik definiran kao onaj koji otkriva, a turist kao onaj koji posjećuje već otkriveno.

Knjiga započinje neuobičajenim telefonskim pozivom, nakon kojeg se autor mora u vrlo kratkom vremenu odlučiti, prihvaća li poziv da kao dio četveročlane ekspedicije alpinista krene na put prema Himalaji. Nadalje, nakon njegove pozitivne odluke, kreću autorove kondicijske pripreme na obližnjim vrhovima grada Splita, a potom let prema Katmanduu, glavnom gradu Nepala. Putovanje se nakon toga nastavlja u 12 etapa kroz vremenski period od 11 dana i u ukupnoj dužini od oko 150 kilometara, dakako pješke.



Ljudi i lokalni običaji

U prostor Himalaje ulazi se kroz zračnu luku u mjestu Lukla, jednom od 10 najopasnijih aerodroma u civilnom zrakoplovstvu, barem prema kategorizaciji međunarodne asocijacije za zračni promet. Autorovim susretima s najvećim planinskim lancima na planetu, u čijem se prostoru uzdiže 6 najviših vrhova svijeta, započinju zanimljiva putešestvija koja se tijekom cijelog puta isprepliću s nizom verbalnih paralela i asocijacija na događaje i ličnosti iz svjetske i domaće kulturne scene i javnog života.

U tom pogledu, Pauletiću pomažu i brojne fotografije, čiji je autor on sam ili poseže za arhivom jednog od članova ekspedicije, Stipom Božićem. Njemu je, uostalom i posvetio ovu knjigu, kao jednom od najznačajnijih hrvatskih alpinista i ljubitelju planinskih vrhova, ali i mnoštvu drugih alpinista koji su poginuli jurišajući na bezbrojne vrhove u snježnim visinama.

Dakle, uz recentne događaje tijekom putovanja, autor, preklapajući povijesne teme, predstavlja čitatelju evociranje uspomena na poginule alpiniste u ozračju i s nekom vrstom tibetansko-nepalske onomatopeje u vidu harmonije i tolerancije budizma, poput putopisnog hodočašća sličnog onomu u Santiago Di Compostellu ili Lurd. Uz događaje, Pauletić se u knjizi bavi ljudima i lokalnim običajima, te donosi pregršt zanimljivih ilustracija, ali i neobičnih pojmova i toponima.

Knjiga po cijeni od 189 kuna

Čini se da ga se posebno dojmilo lokalno stanovništvo – šerpe, koji demografski popunjavaju divlji planinski prostor, uz prilično osebujan opis njihovih običaja i tradicije. U jednom trenutku opisuje ih čak i s dozom cinizma, budući da su kao cijenu komercijalizacije, u turistički menu uvrstili lažni odrezak od jaka, a u muzejski prostor izložili – scalp od jetija…

Kao paradigmu svog alpinističkog puta, autor ističe podatak kako je kišobran važniji od cepina, što god to značilo, dok knjiga završava njegovom nedoumicom o točnoj visini najvišeg vrha Mt. Everesta, uzrokovanim radom i pomicanjem pacifičkih tektonskih ploča.

Kažu da živimo od uspomena, pa bi se u svjetlu toga mogao promatrati i ovaj neobičan putopis. Sve u svemu, zanimljivo štivo koje bi se svakako trebalo naći na policama kućnih biblioteka. I to posebno ljudi sklonih pustolovini ili čaroliji avanture.

Knjiga je izdana u nakladi Karnak, ima 228 stranica, tvrdog  je  uveza, a u knjižarama se može pronaći po cijeni od 189 kuna.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI