Prvu knjigu, zbirku novela "Partite za prozu" objavljuje 1966. godine, a slijede "Labilni položaj", te zapaženi romani "Vježbanje života", "Berenikina kosa", "Triemeron" koji čine Fabrijevu tzv. Jadransku trilogiju... Obiteljski roman "Vježbanje života" u kojem Fabrio suvereno opisuje zbivanja u Rijeci u vremenskom rasponu od gotovo stotinu i pedeset godina završio je i na daskama riječkog HNK-a kao jedna od najhvaljenijh i najgledanijih predstava
Jedan od vodećih hrvatskih prozaika, akademik, dramatičar i ratni predsjednik Društva hrvatskih književnika Nedjeljko Fabrio preminuo je u Rijeci u osamdeset i prvoj godini života. Rođen u Splitu 14. studenog 1937. godine, osnovnu i srednju školu završava u Rijeci, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Između ostaloga, bio je dramaturg u riječkom kazalištu, urednik u Dramskom programu Radio televizije Zagreb te profesor na Akademiji dramske umjetnosti.
Prvu knjigu, zbirku novela “Partite za prozu” objavljuje 1966. godine, a slijede “Labilni položaj”, te zapaženi romani “Vježbanje života”, “Berenikina kosa”, “Triemeron” koji čine Fabrijevu tzv. Jadransku trilogiju… Obiteljski roman “Vježbanje života” u kojem Fabrio suvereno opisuje zbivanja u Rijeci u vremenskom rasponu od gotovo stotinu i pedeset godina završio je i na daskama riječkog HNK-a kao jedna od najhvaljenijh i najgledanijih predstava.
Tokom Domovinskog rata Fabrio piše “Smrt Vronskoga”, a intenzivno se bavi esejistikom i prevođenjem (pa je tako prevodio Moraviju, Goldonija, Pirandella…). Hvaljena je i njegova povijesna drama “Reformatori” koja je praizvedena u riječkom HNK-u, ali i drame “Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?”, “Meštar”, “Kralj je pospan”… Godine 1990. izlazi mu i knjiga “Izabrane pripovijetke”. Fabrio je bio urednik Riječke revije, ali i pokretač književnog mjesečnika Kamov. Pisao je i kazališne i napose glazbene kritike te objavio čitav niz knjiga kazališnih i književnih eseja i dvije knjige glazbenih kritika i to “Maestro i njegov šegrt” i “Orfejeva djeca”. Fabrio je dobio brojne nagrade, među kojima su Herderova nagrada, nagrada Ksaver Šandor Đalski (i to čak dva puta), nagrada Fonda Miroslav Krleža, ali i godišnja te nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Iako je u čak tri mandata bio predsjednik Društva hrvatskih književnika, Fabrio ga je napustio učlanivši se u Hrvatsko društvo pisaca.
Akademik Nedjeljko Fabrio bio je jedan od najuglednijih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), klasik suvremene hrvatske književnosti i velikan hrvatske kulture kojoj je dao nemjerljiv i neprocjenjiv doprinos, izjavio je predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić. Rođenjem Splićanin, Nedjeljko Fabrio od djetinjstva je bio duboko ukorijenjen u Rijeku čiju je turbulentnu prošlost, kroz prikaz ljudskih i obiteljskih sudbina, obradio u svojim djelima, posebno u romanu “Vježbanje života”’, zbog kojeg ga se smatra jednim od začetnika modernog hrvatskog povijesnog romana, rekao je Kusić. Vladimir Premec Ističe kako je Fabrio također bio “veliki erudit i vrstan stilist, priznat i prepoznat i izvan Hrvatske, nagrađen među ostalim i Herderovom nagradom. Velike zasluge akademik Fabrio ima i kao predsjednik Društva hrvatskih književnika u vrijeme uspostave demokracije, stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskog rata. Svojim djelom akademik Fabrio zadužio je Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, hrvatsku kulturu i umjetnost i hrvatski narod”, istaknuo je predsjednik HAZU-a Kusić, priopćeno je iz HAZU-a.