Vodeći računa o najboljem interesu djeteta, Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu ESLJP) će morati promijeniti pravila, a Hrvatska svoje protokole.
Tko zna kako bi, kao u nekim drugim slučajevima, pod pritiskom javnosti bio presuđen iznimno težak i osjetljiv slučaj s kojim su se, kako je utvrdio i Europski sud za ljudska prava, suočile hrvatske vlasti imajući pred sobom dvije sukobljene verzije događaja, malo dokaza i više stručnih mišljenja u kojima je utvrđeno neprimjereno seksualizirano ponašanje 4,5-godišnje djevojčice.
Sve je počelo 16. lipnja 2014. tako što je majka prijavila oca za seksualno zlostavljanje djeteta, a lani u svibnju zaključeno je kako je u najboljem interesu djevojčice da o njoj skrbi otac jer majka potiče regresiju i emocionalne traume kod djeteta, kad ju se upozorava na propuste, postaje verbalno agresivna, zanemaruje savjete stručnjaka… Majka se žalila da država nije adekvatno zaštitila dijete od seksualnog zlostavljanja vlastitog oca, kako piše Večernji list.
ESLJP je odlučio tijesno, 4:3, pa je majka tražila da se o slučaju izjasni Veliko vijeće od 17 sudaca, ali prekjučer je objavljeno da je petero sudaca odlučilo kako neće biti te je prijašnja presuda konačna. Nema znakova traume. ESLJP je uvjeren da Hrvatska ima adekvatan pravni okvir i da je učinjeno sve što je bilo za očekivati. Ali, nije bilo dokaza za pokretanje postupka protiv oca. S tim da je poliklinika utvrdila kako nije bilo znakova koji upućuju na seksualnu traumu jer djetetov iskaz nije popraćen kontekstualnim ponašanjem te su utvrđeni elementi majčina pritiska na dijete te nije isključeno i da je dijete bilo izmanipulirano, što je oblik emocionalnog zlostavljanja. Utvrđeno je i kako su dijete oba roditelja zapostavljala za njihova teškog sukoba u duljem razdoblju.
Slučaj bi trebao voditi prema promjenama pravila ESLJP-a jer je prvi put u postupku pred ESLJP-om imenovana posebna zastupnica interesa djeteta, s obzirom na to da je majka u sukobu interesa podnoseći zahtjev i u djetetovo ime. Pri tomu je ESLJP ignorirao našu Vladu te se izravno obratio Hrvatskoj odvjetničkoj komori, na što je naša Vlada oštro prigovorila jer to nije ovlašteno tijelo koje o tomu odlučuje, što i neki suci ESLJP-a ističu da treba ubuduće riješiti. Imenovana odvjetnica Višnja Drenški-Lasan izrazila je mišljenje kako adekvatna istraga nije vođena, ne samo protiv oca već i u odnosu na treću osobu, kao ni u pogledu sumnje da je dijete bilo žrtvom utjecaja majke. Utjecaj Ksenije Turković Ali, za dva potonja prigovora istekao je šestomjesečni rok u kojem se može podnijeti zahtjev pa se dio sudaca protivio što ESLJP postupa izvan onoga što podnositelj traži. Trebao bi se promijeniti i protokol postupanja naših tijela kod prijave seksualnog nasilja nad djecom, zbog čega je obvezno štivo izdvojeno mišljenje troje sudaca, pa i naše sutkinje Ksenije Turković, za koju pretpostavljamo da je presudno utjecala na njegov sadržaj s obzirom na njezin prijašnji angažman u Vijeću Europe na Konvenciji o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
Majka je podnijela prijavu kad je uočila da se djevojčica igra sa svojim spolovilom, pri čemu joj je rekla da se tako svake večeri prije spavanja igrala s ocem. Turković i dvojica sudaca drže kako su učinjeni propusti koji su izravno pridonijeli neučinkovitosti istrage. Dijete nije odmah dobilo posebnog skrbnika, iako je i otac prijavio majku za fizičko nasilje nad djetetom. Dijete je triput intervjuirano, bez videosnimanja, što vodi do sekundarne viktimizacije. Osobito su bili suvišni ponovljeni intervjui koje je organizirala majka uza znanje vlasti, a propust je i što nije upozorena na to da ne ometa istragu. Sporno je i to što je dijete vidjelo oca pri prvom ispitivanju. Imaju prigovora i na postupke policije, centra za socijalnu skrb, pasivnost tužiteljstva te drže kako kumulativno ti propusti ipak predstavljaju kršenje obveze o zaštiti žrtve za kriminalističke istrage.