Dug hrvatskih građana raste iz godine u godinu za otprilike 6 milijardi kuna. Ne radi se o 330 tisuća blokiranih, nego o milijun jer oni imaju svoje obitelji.
Ministarstvo financija priprema prijedlog kojim bi se otpisivali dugovi blokiranim građanima u visini prosječne mjesečne plaće, a “U mreži Prvog” na HRT-u o tome su govorili predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku, profesor Ivan Lovrinović, te Sarajko Baksa, glavni tajnik “Blokiranih”.
Ivan Lovrinović smatra da se ovakvi stvari ne rješavaju zakonom nego odlukom za koju bi trebali postojati kriteriji. Tu se pokušavaju gasiti posljedice, ne rješava se uzrok koji je doveo do mizerije života građana. Govori se o tome da će se otpisati dug do visini prosječne mjesečne plaće, ali nitko nije rekao nijedan kriteriji, što podsjeća sve nas da dolaze izbori. Mislim da je na sceni populizam, zašto inače to nije napravljeno ranije, zašto nije ukinut takav prestrašan ovršni zakon, upitao je.
Ovršni zakon je krenuo početkom 2011. godine. Dug hrvatskih građana raste iz godine u godinu za otprilike 6 milijardi kuna. Ne radi se o 330 tisuća blokiranih, nego o milijun jer oni imaju svoje obitelji. Blokiran je rast Hrvatske, cjelokupno poslovanje, upozorio je Baksa i podsjetio da je vrlo teško izaći iz blokade jer i za minorne dugove od nekoliko kuna ili od nekoliko desetaka kuna, iznos može narasti preko tisuća kuna. Još ako se uloži žalba sudu, iznos može biti veći od nekoliko tisuća kuna, moguće su i kamate…
Kada se donose zakoni, neka se pita nekoga tko o tome i nešto zna, izjavio je Baksa. Kada se u Americi ustanovi da zakon ne vrijedi, on se stavlja izvan moći, nije jasno zašto se takvo što i kod nas ne uvede. Zakoni moraju omogućiti normalan život građanima, poručio je i izjavio da kada bi Udruga potrošač ili stranka Blokirani sudjelovala u izradi ovakvih zakona, niti bi 330 građana bilo blokirano, niti bi dug bio 6 milijardi kuna.
Ivan Lovrinović smatra da je HNB izravno odgovorna: Trenutno zatezna kamata iznosi 9.68 posto za poslovne subjekte, i 7,68 posto prema građanima. Istodobno kamatne stope u Europskoj uniji su oko 0 posto, 0.2, 0,5… Zamislite da je HNB na vrijeme intervenirala i bavila se poslom kojim je zadužena, da je imala takvu kamatnu stopu i na to da se dodavao jedan dodatak! Sada ne bi imali 7 i 9 posto, nego zatezne kamatne stope bi bile oko 2 posto! Nitko ne postavlja to pitanje, a ovo je sistemski problem, kazao je.
Uvjeren je da ovakav nakaradni monetarno kreditni sustav od građana i obrtnika pravi roblje. Sustav ruši obrtnike i nitko im ne pomaže. Na kraju je pokucao i na vrata Agrokoru koji je mislio da će ga zaobići. U blokadi su i mnogi odvjetnici, samo nekoliko njih provode ovrhe i zarađuje milijune. Moramo promijeniti prirodu ovog sustava i repozicionirati HNB. Ovoj zemlja treba veliko pospremanje, poručio je.