Gotovo 30 godina nakon što je postala neovisna zemlja i 27 godina otkako je makedonski parlament donio Rezoluciju o pristupanju Republike Makedonije NATO-u, Makedonija je konačno ispunila jedan od najvažnijih strateških ciljeva svoje vanjske politike i postala je članicom NATO-a. Taj put bio je dug i posebno trnovit s obzirom na to da smo 2008. na samitu u Bukureštu bili vrlo blizu da postanemo članica NATO-a, s Hrvatskom i Albanijom.
No, stvari su na tom summitu krenule drugim putem i pored činjenice da su postignuti napredak i ispunjavanje kriterija za članstvo, poziv Makedoniji ipak nije poslan. Dugogodišnji neriješeni spor s Grčkom, članicom NATO saveza, bio je glavna smetnja izgledima Makedonije da dobije poziv u članstvo na summitu u Bukureštu. Dvije zemlje se ne slažu oko korištenja imena Makedonija još od 1991. godine, a povremeno se sastaju sa specijalnim predstavnicima UN-a od 1995. godine kako bi postigli obostrano prihvatljivo rješenje spora.
Članice saveza složile su se uputiti poziv Makedoniji “čim bude postignuto obostrano prihvatljivo rješenje pitanja imena”. Tada su rekli kako očekuju da razgovori o pitanju imena budu “zaključeni što je prije moguće”. Izrazivši duboko razočaranje, makedonska delegacija napustila je summit. Na sljedećem sastanku u Hrvatskoj, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država George W. Bush izrazio je duboko žaljenje zbog makedonskog neulaska u Savez i ponovio američko stajalište koje je uvijek blagonaklono gledalo na ulazak Makedonije u NATO.
Grčka blokirala članstvo
U studenom 2008. godine Makedonija je pokrenula postupak protiv Grčke pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu, zbog toga što je smatrala kako je Grčka “grubo kršila obveze preuzete iz Članka 11” UN-ovog Privremenog sporazuma iz 1995. godine, kojim se reguliralo odnose dviju zemalja.
Prema tom UN-ovom sporazumu, Grčka se obvezala da neće blokirati pristup Makedonije međunarodnim organizacijama sve dok Makedonija koristi privremeni UN-ov naziv, Bivša jugoslavenska republika Makedonija.
Međunarodni sud pravde 2011. godine proglasio je Grčku krivom za kršenje sporazuma UN-a iz 1995 godine blokirajući makedonsko članstvo u NATO-u 2008. godine.
Tek potpisivanjem Prespanskog ugovora 2018. godine reguliran je spor između Grčke i Makedonije oko korištenja imena, a 27. ožujka 2020. godine Makedonija je postala nova punopravna članica najvećeg vojnog i političkog saveza na svijetu.
Kao što vidimo iz gore kratko opisanog vremenskog okvira, postizanje članstva u NATO-u bio je vrhunac desetljeća rada na provedbi sveobuhvatnih reformi: usvajanju i primjeni suvremenih standarda u područjima poput sigurnosti i obrane, ali i poboljšanja u pravilu prava i drugih važnih područja.
Prednosti članstva u NATO-u uključuju više od samo sigurnosnih pogodnosti i kolektivne obrane. Kroz sjevernoatlantski savez postoje razni programi pomoći prilikom katastrofalnih događaja, humanitarne pomoći i znanstvene suradnje kroz NATO program Znanost za mir i sigurnost. Članstvo u NATO savezu sa sobom nosi i ekonomske koristi, jer stvara stabilnije političko okruženje koje privlači i povećava izravna strana ulaganja. To također ima pozitivan utjecaj na trgovinske odnose s ostalim članicama Saveza. Nadalje, članstvo u ovom savezu jača legitimitet zemljama članicama i sigurno je ubrzalo pristupanje Makedonije u Europsku uniju.
Članstvo u NATO-u došlo u politički osjetljivom trenutku
Međutim, politički gledano, članstvo u NATO-u došlo je u vrlo osjetljivom razdoblju u makedonskoj politici. U zemlji trenutno vlada tehnička vlada, a izbori koji trebali biti održani 12. travnja, zbog trenutne globalne zdravstvene krize prouzročene pandemijom Covid-19, izbori su odgođeni. Članstvo u NATO-u trebalo je biti politički krunski dragulj u kampanji trenutno vladajuće socijaldemokratske stranke, no sad se postavlja pitanje hoće li to biti dovoljno da SDSM uspije osvojiti vlast protiv reformiranog i visoko motiviranog protivnika VMRO-DPMNE?
Vladajuća stranka učinila je previše pogrešaka koji su i izazvale prijevremene izbore. Nedovoljan napredak SDSM-a u provođenju obećanih reformi u pravosuđu i gospodarstvu razočarao je birače. Specijalno državno tužiteljstvo, koje je trebalo biti utvrda pravde, postalo je rasadništvo kriminala i korupcije.
Upravo je specijalna tužiteljica Katica Janeva sama uhvaćena u korupcijskom skandalu, a koji je razotkrio korupcijske veze i kanale brojnih visokih vladinih dužnosnika. Taj skandal još više je poljuljao ionako uzdrmano povjerenje javnosti. Vladi je trebalo čak mjesec dana da se distancira od Janeve i otvori mogućnost da bude procesuirana zbog zlouporabe položaja.
Također neki drugi prijedlozi vladajućeg SDSM-a, poput progresivnog poreza na dohodak, koji je bio jedno od njihovih najvećih obećanja u kampanji, uopće nisu zaživjeli u praksi i povučeni su manje od godinu dana od kad su stavljeni na snagu.
Dakle, čestitam nam na članstvu u NATO-u, to smo sigurno zaslužili, međutim treba ozbiljno razmišljati i djelovati kako bismo pokazali sebi i svijetu da je najnovija zemlja članica NATO-a spremna uhvatiti se u koštac sa svim izazovima i preprekama i osigurati bolju budućnost svojim građanima.
Autor: Aleksandar Načev