'Nekvalificiranog vještaka' Zrinka Ručevića nije otkrilo Ministarstvo pravosuđa svojim redovitim ili izvanrednim nadzorom, iako je to upravo ono trebalo učiniti, već građanin Ivan Milas s otoka Pašmana. Prethodno je upozorio Županijski sud u Zagrebu koji je njegov prigovor - ignorirao. Nakon što je ministar pravosuđa dobio prigovor Ivana Milasa - zatražio je očitovanje Županijskog suda koji je imenovao Ručevića, vještakom. No, Ministarstvo pravosuđa nije povjerovalo Županijskom sudu i provelo je dodatno svoje ispitivanje...
U srpnju ove godine obznanjeno je da je ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković, poništio rješenje o imenovanju sudskog vještaka za knjigovodstvo, računovodstvo i financije, Zrinka Ručevića, jer da nije kvalificirana osoba za taj posao. Ovaj ministrov korak izazvao je šok među odvjetnicima, sucima, u dijelu stručne javnosti i svih pravnih i građanskih osoba kojima su presude bile temeljene na financijskom vještačenju gospodina Zrinka Ručevića. Iako je taj događaj nemali društveno-politički problem, političari se prave kao da se to njih ne tiče… Istodobno je Ministarstvo pravosuđa, navodno, poništilo i više rješenja o imenovanju sudskih vještaka, ali do tih rješenja se ne može doći. Spisak se taji!
Intervencijom ministra pravosuđa otvorena je tako rak rana samih temelja pravosudnog sustava. U vezi s time postavljaju se i brojna pitanja na koja do sada nema odgovora: hoće li se poništiti rješenja i drugim vještacima koji u pogledu kvalificiranosti evidentno stoje lošije od gospodina Ručevića? Što je s presudama koje su se temeljile na vještačenju nekvalificiranih vještaka? Tko će platiti odštetu oštećenim strankama? Hoće li suci i sudovi koji su imenovali nekvalificirane financijske i knjigovodstvene vještake, snositi odgovornost? Hoće li se obznaniti lista poništenih imenovanja…?
Mjesto vještaka u pravosuđu
Vještačenje je radnja kojom se pribavlja posebni dokaz pomoću kojeg se pridonosi utvrđivanju materijalne istine. Vještak svojim posebnim, stručnim znanjem, iskustvom, vještinom i zapažanjem utvrđuje sadržaj neke važne činjenice koja bi mogla poslužiti istinitosti u dokazivanju.
U sudskim parničkim i kaznenim postupcima često se za utvrđivanje ključnih činjenica i dokaza uzimaju vještaci, odnosno njihovi nalazi i mišljenja. U pravilu, vještački nalazi i mišljenja – temelj su presuda. Iz toga slijedi da je vještačenje izuzetno važno za donošenje pravednih, pravno osnovanih i opstojnih presuda.
Vještačenje provode vještaci koje imenuje sud. S obzirom na to da je vještačenje važna poluga u sudskom presuđivanju, izbor vještaka mora biti vrlo odgovoran i rigorozan. Vještak mora biti vrhunski stručnjak po obrazovanju, znanju i iskustvu, jer od njegovog nalaza zavisi sudbina građana, sudbina pravnih osoba, te karakter čitavog pravnog sustava jedne zemlje.
Nažalost, slučaj Ručević pokazuje da se hrvatsko pravosuđe katastrofalno neodgovorno ponaša(lo) u izboru vještaka financijske i računovodstvene struke. Nemali broj tih vještaka prave su neznalice, što se može iščitati iz njihovih dokaza o školskom obrazovanju, a posebno se može iščitati iz njihovih nalaza i mišljenja. Brojni nalazi i mišljenja su nestručni i nepismeni, ispod razine znanja i iskustva jednog prosječnog računovođe.
Tko može biti imenovan vještakom?
Prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima (NN br. 28/13) za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava obrazovno-stručne slijedeće uvjete: „…da je nakon završenog odgovarajućeg studija, odnosno odgovarajuće škole radila na poslovima u struci i to:
– najmanje 8 godina – ako je završila diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij;
– najmanje 8 godina – ako je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij…“
Slijedom odredbi Pravilnika, za stalnog sudskog vještaka u području računovodstva, knjigovodstva i financija može biti imenovana osoba koja je završila Ekonomski fakultet ili specijalistički diplomski studij iz računovodstva i financija i ima 8 godina iskustva na tim poslovima. Može se imenovati i osoba koja ima 10 godina iskustva u struci, ako je završila preddiplomski sveučilišni studij iz računovodstva i financija ili preddiplomski studij iz računovodstva i financija. Prema tome, ključni uvjet je – odgovarajući financijsko-računovodstveni studij!
Kako je otkriven ‘nekvalificirani’ vještak?
Zanimljivo je da „nekvalificiranog vještaka“ Ručevića nije otkrilo Ministarstvo pravosuđa svojim redovitim ili izvanrednim nadzorom, iako je to upravo ono trebalo učiniti! Slučaj je otkrio i prezentirao ministru pravosuđa, građanin Ivan Milas iz Tkona na otoku Pašmanu. Prethodno je gospodin Milas, svojim prigovorima, na to upozorio Županijski sud u Zagrebu, koji je imenovao gospodina Zrinka Ručevića vještakom za knjigovodstvo, računovodstvo i financije. Međutim, Županijski sud je taj prigovor ignorirao…
Valja reći da je gospodin Ručević završio Prirodoslovno matematički fakultet (PMF), pa tako ne odgovara temeljnom uvjetu za izbor stalnog vještaka za područje računovodstva i financija. Dakle, nema završen Ekonomski ili njemu strukovno ravan studij financijskog i računovodstvenog smjera…
Oko poništenja rješenja za imenovanje vodila se prava pravosudna bitka između Ministarstva pravosuđa i Županijskog suda u Zagrebu. Nakon što je ministar pravosuđa dobio podnesak – prigovor Ivana Milasa – zatražio je očitovanje Županijskog suda o postupku imenovanja gospodina Zrinka Ručevića, vještakom. Županijski sud je zaključio da Ručević zadovoljava uvjetima za sudskog vještaka iz navedenih područja. No, Ministarstvo pravosuđa nije povjerovalo Županijskom sudu u Zagrebu i provelo je dodatno svoje ispitivanje.
Tako je utvrdilo da je Ručević završio PMF na kojemu se ne stječu znanja iz područja računovdstva, financija i knjigovodstva. Slijedom toga, ministar je 16. travnja 2018. poništio rješenje o Ručevićevom vještačenju. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, gospodin Ivan Turudić, donio je, pak, 7. svibnja ove godine rješenje kojim je odgodio izvršenje ministrove odluke o poništenju rješenja. Potom je ministar pravosuđa poništio 3. srpnja 2018., Turudićevo rješenje, jer prema njegovom mišljenju, Turudić nema pravo odgoditi izvršenje ministrove odluke…
Zašto Županijski sud stoji iza Ručevića?
Županijski sud u Zagrebu imenovao je gospodina Zrinka Ručevića vještakom za financije i računovodstvo prvi put 1996. godine. Od tada je još šest puta bio imenovan vještakom za isto područje i na temelju iste dokumentacije o „ispunjavanju uvjeta“. Zadnji put je to bilo 31. siječnja ove godine. Stoga predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, gospodin Ivan Turudić, snosi glavnu odgovornost za izbor Ručevića, jer on ne udovoljava uvjetima za izbor vještaka u tom području, koji su propisani Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima. To bi mogao biti i jedan od razloga zašto ga štiti pred Ministarstvom pravosuđa…
Međutim, sukob Ministarstva pravosuđa i Županijskog suda u Zagrebu zbog Ručevićevog imenovanja, nije prouzročen samo nedosljednom primjenom Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, nego u prvom redu vještačenjima Ručevića u kaznenim predmetima protiv Zdravka Mamića, Ive Sanadera (i HDZ-a), te Nadana Vidoševića. Tako je ministrovo rješenje o poništenju Ručevićeva izbora prvi put iskorišteno 3. srpnja 2018. na raspravi protiv Ive Sanadera, u aferi Fimi-Media. Tada su mediji i saznali za odluku ministra pravosuđa o Ručeviću.
Naime, branitelj HDZ-a u tom kaznenom postupku, odvjetnik Davorin Budin, osporavao je zakonitost vještačenja Zrinka Ručevića, upravo zbog ministrove odluke. Zato je sada za očekivati lavinu zahtjeva za proglašavanjem nezakonitihRučevićevih vještačenja, što će te predmete usporiti, odnosno vratiti na – početak!
No, ostalo je nejasno – brani li Ivan Turudić, Ručevića zbog materijalnih posljedica poništenja vještačkog statusa za državu (naknada štete i eventualni zahtjevi za ponavljanjem postupka) ili zbog toga da omogući predah okrivljenicima…?
Slučaj Ručević
Dakle, gospodin Ručević nema fakultetsko ili njemu ravno obrazovanje iz područja računovodstva i financija, pa, smatra ministar, ne udovoljava osnovnom uvjetu za izbor stalnog vještaka za ta područja. No, kako je on, unatoč neudovoljavanju osnovnom uvjetu, ipak dobio rješenje Županijskog suda u Zagrebu o imenovanju za stalnog sudskog vještaka – ostaje za sada nepoznato. Očito mu je netko pogodovao i protežirao ga…
I sam Ručević je znao da je njegovo imenovanje pravno neosnovano i neodrživo, pa je zbog toga upisao i završio poslijediplomski studij iz računovodstva i financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. No, Pravilnik o stalnim sudskim vještacima ne poznaje poslijediplomske studije i usavršavanja. Mogao bi on biti i doktor znanosti iz financija i računovodstva ili pak sveučilišni profesor za ta područja, pa da svejedno ne udovolji propisanim uvjetima – koji priznaju samo „odgovarajući fakultet“ ili „odgovarajući“ preddiplomski ili specijalistički studij iz knjigovodstva i financija.
No, činjenica je da je gospodin Ručević vještačio za sve sudove (općinske, županijske i trgovačke) već pune 22 godine. Osim toga, bio je i mentor drugim vještacima. Stoga se postavlja i pitanje o kvalificiranosti vještaka kojima je Ručević bio mentor, te o opstojnosti njihovih rješenja o imenovanju. Naime, ako je Ručević „nekvalificiran“, tada nije mogao voditi praktičnu izobrazbu drugih osoba…!
Po svemu ispada, da je Županijski sud u Zagrebu stvorio vještaka Ručevića, protivno zakonu, protivno moralnim načelima vještačenja i protivno pravnoj i financijsko-računovodstvenoj logici. On je stvorio i učitelja, odnosno odgojitelja Ručevića, čije su odgojne financijsko-računovodstvene funkcije priznavane kao vrhunska financijsko-računovodstvena praksa novih vještaka.
Taj isti sud je Ručevića smatrao vrhunskim vještakom za financije i računovodstvo, te mu je dosuđivao vještačenja u svojim najsloženijim kaznenim predmetima, pa je Ručević bio najzaposleniji vještak – i s najvećim primanjima. Zbog silnih „narudžbi“ zagrebačkog Županijskog suda, ali i drugih sudova, Ručević je osnovao tvrtku s devetero zaposlenika, s prihodom u 2017. godini od 2,1 milijun kuna i dobiti od 460.000 kuna.
Sada se, međutim, pokazalo da je sve to bilo na klimavim temeljima, da je sve to bila – kula od karata! Dvadeset i dvije godine sudovanja s vještakom Ručevićem, otkrivene su sada – kao velika manipulacija i obmana!
Što je s ostalima?
Postoji uvjerenje da najveća anarhija i najveći promašaji postoje u izboru stalnih vještaka za područje računovodstva (uključujući i knjigovodstvo) i financija. Zbog toga, nadzor Ministarstva pravosuđa treba obuhvatiti imenovanje svih vještaka financijsko-računovodstvene struke i onih trgovačkih i onih županijskih sudova.
Iako na prvi pogled izgleda normalno da svaki diplomirani ekonomist ili onaj s diplomom njemu ravnog fakulteta/škole, ima formalno obrazovanje dostatno za stalnog sudskog vještaka iz područja financija i računovodstva, to ipak nije tako. Ekonomski fakulteti imaju vrlo široku lepezu usmjerenja, koja međusobno znatno odudaraju po sadržaju predmeta (kolegija).
Tzv. makro-ekonomski studij, daje vrlo skromno znanje o računovodstvu i financijama, koje nije dovoljno za vrhunskog stručnjaka kakav bi trebao biti sudski vještak. Odnos makro-ekonomista i ekonomista financijsko-računovodstvenog smjera, sličan je odnosu stomatologa i liječnika interne medicine! Nikome, nadajmo se, ne pada na pamet da stomatologa promovira u vještaka za područje interne medicine. No, nažalost, brojni su slučajevi izbora stalnih vještaka za područje računovodstva i financija, koji su završili ekonomsko usmjerenje u kojemu nema – kolegija računovodstva i financija!
Slučaj Mladena Seleca
Slučaj Mladena Seleca iz Ivanić Grada je nakaradan u pravom smislu te riječi. Naime, Selec je miljenik Trgovačkog suda u Zagrebu, pa je po toj osnovi dobivao vođenje brojnih stečajeva. Trenutačno vodi 12 stečajeva u Odri, Zagrebu, Petrinji, Vrbovcu, Lekeniku, Sisku, Crkvenom Boku i Kutini. Završio je Fakultet za vanjsku trgovinu 1977., a 1989. godine je završio i poslijediplomski studij iz područja marketinga.
Trgovački sud u Zagrebu, vjerojatno je zapazio da Selecov kapacitet nije dovoljno iskorišten vođenjem brojnih stečajeva, pa ga je imenovao – stalnim vještakom za financije i računovodstvo. No, Mladen Selec nije udovoljavao koje propisuje Pravilnik o stalnim sudskim vještacima. Fakultet koji je završio, rječito ukazuje da nema veze s financijama i računovodstvom. Ili, ima toliko veze i koliko Agronomski ili Kineziološki fakultet. Specijalizacija na poslijediplomskom studiju pokazuje, pak, da je Selec „produbljivao“ znanje u trgovačkoj struci, kojoj pripada marketing.
Stoga je izbor Mladena Seleca za stalnog sudskog vještaka za područje financija i računovodstva kriminalan i daleko škandalozniji od izbora Zrinka Ručevića. Tim više, što se Ručević 22 godine isključivo bavi financijskim i računovodstvenim vještačenjem, pa je već samim time, htio to netko priznati ili ne – stekao solidno znanje u tom području. Osim toga, završio je poslijediplomski studij upravo iz područja računovodstva i financija, što znači da je u tome priznati specijalist – pmišljenje je eminentnih stručnjaka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Istodobno, Selec nema valjano, odnosno odgovarajuće obrazovanje iz područja računovodstva i financija, a i ne radi u financijsko-računovodstvenoj struci! Stoga je sud Mladenu Selecu 27. prosinca 2017. privremeno zabranio obavljanje poslova sudskog vještaka.
Priupitajmo stoga – kakve je to vještačke nalaze podnosio Mladen Selec? Budući da je on obrazovno nestručan za područje financija i računovodstva, njegovi nalazi samo mogu biti – nestručni i neupotrebljivi. Njegovo radno iskustvo također odudara od računovodstva i financija, jer je usmjereno na prodaju imovine stečajnih dužnika, što je bit trgovine! Selecovo vještačenje u financijama i računovodstvu jednako je vještačenju stomatologa u području psihologije…
Slučaj Katarine Bandalović
Slučaj Katarine Bandalović iz Zagreba je posebno zanimljiv. Ona je 2004. bila pomoćnica stečajne upraviteljice u stečaju tvornice „Vesna“, koju je vodio Trgovački sud u Zagrebu. Radnici „Vesne“, optužili su stečajnu upraviteljicu, Biserku Jakić, i njezinu pomoćnicu, Katarinu Bandalović, za malverzacije u prodaji imovine tvornice, o čemu je pisao i Večernji list.
Bandalović je poznata i po vještačenju u slučaju „Buljubašić – HEP“, u kojem je „utvrdila važnu činjenicu“, da su troškovi službenog mobitela za 2007., „knjiženi tek tri godine kasnije, što je nedopustivo!“ Kakve veze ima Buljubašić s „nedopustivim“ knjiženjem troškova službenog mobitela? Pa nije on knjigovođa ili osoba odgovorna za uredno knjiženje! No, ipak ima veze, jer se Bandalović ponašala dodvornički prema DORH-u, iznoseći „nedopustivosti“ do kojih je došla kako bi se što više teretilo Buljubašića – i za ono što mu se stavljalo na teret i za ono što bi moglo biti „dodatna otežavajuća okolnost“ – iako ta okolnost nije imala nikakve veze s Buljubašićevim primanjem plaće ili korištenjem službenog mobitela!
Katarina Bandalović je naglašavala kako je ona „viši savjetnik za ekonomske poslove“ u Inženjerijskom birou dd. Ta je tvrtka poznata po vještačenju vrijednosti zgrade u Planinskoj ulici u Zagrebu, što je završilo – aferom „Planinska“… Vjerojatno je u tom skandaloznom vještačenju i sama Bandalović sudjelovala i stjecala financijsko iskustvo!
Bandalović sebe titulira kao ekonomisticu koja je završila poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i stekla naziv univ. spec. oec. Prema Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, univ. spec. oec. ili univ. bacc. oec. je prvostupnik sa završenim preddiplomskim studijem, a ne sa završenim poslijediplomskim studijem, kako to za sebe prikazuje Bandalović.
No, iz njene dostupne dokumentacije o obrazovanju proizlazi, da Bandalović nema osnovni uvjet za izbor za stalnog sudskog vještaka za područje računovodstva i financija, jer na studiju kojeg navodi i akademskoj tituli koju ističe, ne stječe se odgovarajuće financijsko-računovodstveno obrazovanje. Njezino radno iskustvo je – „savjetnik za ekonomske poslove“, što je vrlo širok pojam, i ne može se podrazumjevati kao iskustvo u financijsko-računovodstvenoj struci. Unatoč tome, ona je izabrana za stalnu sudsku vještakinju iz područja financija i računovodstva. Očito je da i nju, kao i ostale već spomenute, netko protežira na Županijskom sudu…
Inače, vještački nalazi vještakinje Bandalović, prava su riznica nestručnih bisera. Tako je npr., za štednu knjižicu Privredne banke izjavila, da „ne može pouzdano utvrditi njezinu vjerodostojnost“, jer ne sadrži JMBG!? Takvu “stručnu“ tvrdnju iznijela je unatoč pisanoj izjavi Privredne banke da je to njihova knjižica – što je bilo očito i iz ovjerene kopije te knjižice. Iako je bila ovlaštena za vještačenje u računovodstvenom i financijskom području, ona se upuštala i u pravnu ocjenu ugovora i ugovornih odnosa, što je bilo nedopustivo, ali vrlo prihvatljivo za sudove koji su joj povjerili vještačenja…
Katarinin nalaz za naručenu presudu!
Iz njezinih konstatacija je proizlazilo da ne zna čitati financijske dokumente (npr. naloge za plaćanje, knjigovodstvene iskaze o knjiženjima), pa ih je nakaradno tumačila i ocjenjivala. Vrhunski financijski i računovodstveni stručnjaci, ovlašteni revizori i stalni sudski vještaci, za njezino vještačenje su tvrdili: „…njezini nalazi sadrže brojne navode i zaključke koji nisu dokumentirani niti utemeljeni na profesiji; …upitno je poznavanje same struke od strane vještakinje; …vještakinja izražava pravna stajališta o dokumentima u spisu, te je izašla iz okvira i ovlaštenja knjigovodstvenog vještačenja, a njezina pravna stajališta su neosnovana, kako sa stajališta zakonskih propisa tako i sa stajališta poslovneprakse, financijske prakse i pravne struke.“
Vještačenje istog predmeta i iste dokumentacije s kojima je raspolagala Bandalović, obavio je stalni sudski vještak za knjigovodstvo i financije, dugogodišnji vrhunski knjigovodstveni stručnjak. Njegov nalaz, razgovjetan i logičan, bio je posve suprotan nalazu Katarine Bandalović. No, nakon što je stručnjakov nalaz dostavljen u spis, sutkinja ga nije uzimala kao dokaz, jer joj je poremetio čitavu koncepciju zamišljene, željene i naručene presude!?
Iz svega navedenog slijedi da sudovi imaju najviše povjerenja u nekvalificirane vještake, osim kada njihovo vještačenje ugrožava nekog moćnika ili državne institucije…
Postavlja se pitanje – do kada će hrvatski sudovi svoje presude temeljiti na vještačenjima nekvalificiranih vještaka? Je li s nekim primjerima, Ministarstvo pravosuđa zaista krenulo u isušivanje močvare financijskog vještačenja? Hoće li na tome ustrajati ili će Zrinko Ručević biti samo još jedan hrvatski Pedro? I hoće li vještaci financijske i knjigovodstvene struke biti jednaki u pogledu izbora i tretmana ili će neki biti – jednakiji…?