MARIĆ O CIJENI GORIVA: Sve države koje su uvodile plivajuće trošarine, na kraju su odustale od toga

Foto: Davorin Višnjić/Pixsell

Inflacija i rast cijena velikog broja proizvoda i usluga pogađju Hrvatsku i Europu. Zbog toga je u medijima već dugo tema ograničenje cijene goriva, rast cijene energenata za grijanje i električne energije te rast rata kredita kod dužnika s varijabilnom kamatnom stopom.

Situaciju je komentirao ministar financija Zdravko Marić.

Kako bi smanjili račune građanima, u Češkoj je smanjen PDV na plin i struju, a ministar je upitan je li takva mjera moguća u Hrvatskoj.


“Mi nismo vlada na odlasku. Podsjetit ću da smo mi na početku svog mandata, između ostaloga, u okviru prvoga kruga poreznih reforma već snizili stopu PDV-a na električnu energiju odnosno na isporuku pojedinih komunalija”, rekao je Marić u RTL-u Danas.

PDV se u Hrvatskoj obračunava 13 posto na isporuku struje, zašto onda ne smanjite PDV na 13 posto i za isporuku plina?



“Tema je bila i još onda aktualna, u ovom trenutku ne mogu ništa konkretno reći da jesmo ili nismo. Dakle, mi imamo svoje određene prioritete u poreznom sustavu u godinama koje slijede pa ćemo vidjeti”, rekao je.

“Uvijek se o svemu razmišlja. Ne bih sada špekulirao zato što se tiče porezne politike za iduću godinu. Nismo imali u planu ništa mijenjati no međutim naravno pratimo što se događa na tržištu, kakve su reperkusije globalnih kretanja na domaće stanovništvo, na naše sugrađane pa sukladno tome uvijek ćemo imati spremne određene odgovore”, dodao je.

Upitan je i hoće li prema najavljenim mogućnostima ministra Ćorića, rezati trošarine na gorivo pa da država snosi dio tereta.

“Država snosi teret i u ovoj zadnjoj mjeri, negdje četvrtinu ukupnog iznosa, ali i nemojmo zaboraviti i da država snosi teret već malo dulje vremena i za privatni sektor, a tako i za sve nas skupa.

U konačnici država, tj. Vlada, upravlja novcem poreznih obveznika. Nastoji to činiti najbolje moguće, odnosno najracionalnije, najodgovornije prema svakome od nas koji uplaćuje u državni proračun. Vi sami znate koliko se država u proteklih godinu i pol dana po pitanju covida i po pitanju borbe protiv pandemije zapravo, ja bih rekao, upregnula sve svoje resurse pa tako i financijska sredstva i poreze.

Koji će biti daljnji koraci, kao i kod prethodne teme sam rekao, pratit ćemo kako se razvija situacija. Ovisno o razvoju i potrebi, naravno da ćemo reagirati”, odgovara Marić.

“Između ostaloga dana. Ja mislim da moramo biti, s naše strane, vrlo vrlo odgovorni. Vidite i sami od predsjednika Vlade, kolege Ćorića i mene koji naviše o ovoj temi komuniciramo. Mislim da trebamo slati jasne i nedvosmislene poruke, ali isto tako sva očekivanja držati u realnim okvirima”, dodao je.

Upitan je i zašto nisu uvedene plivajuće trošarine nego uredba o kontroli cijena koja pogađa trgovce.

“Država proteklih pet godina nije uopće trošarine dirala. Zadnji puta trošarine su mijenjane 2015. godine, podignute tada za nekakvih dvadesetak lipa, ali ova Vlada niti jednom nije mijenjala trošarine. Cijena goriva, odnosno nafte kretala se zaista u visokom rasponu. Plivajuće trošarine zemlje koje su uvodile, koliko ja znam i koliko sam pratio, su odustale od toga”, odgovara.

Komentirao je i rast rata kredita.

“Proteklih godina svejtkse globane banke su toliko otisnule novca, povećale toliko ponudu novca, da je njena cijena novca toliko pala da je zašla u negativnu sferu. Da li ona može tamo vječno ostati – ne. Odgovor je ne.

U nekom trenutku će doći do povećanja referntnih kamatnih stop, kada, u kojem roku i kojom dinamikom teško je reći. Prije tri godine smo imali slično pitanje gdje su počele dolaziti najave na globalnoj razini da će doći do referentnih kamatnih stopa. Evo danas još uvijek praktički nisu”, rekao je.

Što mi možemo učiniti? Morat ću se referirati na prošlo vrijeme 2015. država je platila 12 milijardi kamata iz proračuna. Prošlu godinu, čak i onu kriznu, sedam i pol, dakle 4 i pol miljarde kuna manje kako tereta državnih financija, odnosno poreznih obveznika, tako posredno i neopsredno poduzetnika, a tako i građana.

To su koraci gdje država treba ako i bude dolazilo do povećanja referentnih kamatnih stopa utejcati na onaj dio koji možete, a to je dodatno smanjivati premiju rizika. Puno puta sam čuo od nekih naših analitičara kao je država samo i isključivo iskoristila balgodati financijskih tržišta i niskih kamata. Dijelom točno.

S druge strane je referntna kamatna stopa niska, ali premija rizika na Hrvatsku je s neka 3 postotna boda pala na ispod jedan.

Upitan je i je li guverner dao potpunu informaciju.

“Najbolje da njega pitate. Moj je stav da oko takvih stvari kada imate nešto konkretno za reći sa sigurnošću, onda idemo u javnu obajvu. Mislim da i sam guverner pojasnio da su to nekakvi crni scenariji do kojih kada bi eventualno došlo bile bi reprekusije. Mislim da u ovim današnjim okolnostima kojim smo izloženi”, rekao je.

“Mislim da oko takve komunikacije trebamo biti vrlo oprezni u najmanju ruku. Mislim što se nas tiče koji smo u javnom prostoru naše izjave moraju biti vrlo nedvosmislene i jasne da se izmešu ostaloga ne stvara panika. Tako da i na ovaj način želim doprinjeti da građane primirimo”, dodao je.

Upitan je i za prešutne minuse te moguće riješenje.

“Ja se nadam da ćemo uskoro doći do tog riješenja. Nakon sastanka, predsjednik Vlade je zadužio mene da zajedno s HNB-om komuniciram dalje. Što se tiče mjera, naš je nedvosmisleni stav. Kao što je eksploziju tih prešutnih minusa prouzročila nezakonska podzakonskog akta HNB-a, obzirom da je njihovo tumačenje bilo da je to bila uskladba s europskom direktivom, i tada je došlo do povećanja prešutnijh minusa i činjenice da danas je praktički prešutno prekoračenje dominantan i jednini proizvod dozvoljenog prekoračenja niti nema da istim tim mehnizmom idemo korak nazad. Treba promijneiti tu odluku i prilagodiniti ju tako i okviru zakona o HNB-a.

U Hrvatskoj su prešutni minusi ne dominantan nego jednini proizvod. Mi trbamo učiniti ono što će banke prema svojim klijentima vratiti u dopušteno prekoračenje. Moramo voditi brigu o tome da ne dođe do smanjivanja prekoračenja. Nekim našim sugrađanima je život s minusima sastvni dio svakodnevnice. To se onda treba dogoditi u nekom razumnom roku. Pratit ćemo razvoj situacije. Mi smo ovkao i onako planirali mijenjati Zakon o potrošačkom kreditiranju.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI