Otkako je bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić zasjela na čelo Podravke, o tom se koprivničkom prehrambenom divu sve manje progovara u javnom prostoru, no situacija u Podravci je, prema tvrdnjama upućenih, alarmantna. Dalić se, prema riječima naših dobro upućenih sugovornika, potpuno pogubila te pokazuje da je daleko od vrhunske menadžerice kakvom je se predstavljalo u trenutku kada joj je premijer Andrej Plenković namještao fotelju u toj kompaniji.
Podravkina prodaja u drastičnom je padu, bez obzira na to što su poslovni izvještaji pokazivali kako je financijski rast u prvom polugodištu ove godine iznosio 8,8 posto. Kako bi nam slikovito objasnili razinu problema u kojem se trenutačno nalazi Podravka, naši sugovornici za primjer navode Vegetu koja je najpoznatiji koprivnički brend. Naime, lani u lipnju pola kilograma Vegete u trgovačkim lancima stajalo je 24,99 kuna, dok trenutačno stoji 28,99 kuna, što je rast od 16 posto u odnosu na prošlu godinu. Rastu cijene svjedoče i oni koju kupuju druga pakiranja Vegete pa tako za pakiranje od kilograma treba izdvojiti više od 50 kuna, što je poskupljenje od oko 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Najprodavanije je pakiranje Vegete ono u vrećici od 250 grama, ali i ono je skuplje za oko deset posto u odnosu na prošlu godinu, a isto vrijedi i za pakiranje od 400 grama.
Spirala teškoća
Prema podacima iz Podravke, poslovni program Kulinarstva, odnosno dodataka jelima čiji je krovni brend Vegeta, u prvom polugodištu ostvario je prodaju od 382 milijuna kuna, što je istovjetno prošlogodišnjem rezultatu, ali znajući za porast cijene popularne mješavine začina, nije teško zaključiti da je količinski prodaja Vegete drastično pala. Gledano u tonama, ove godine prodano je oko deset posto manje Vegete koja je vodeći Podravkin brend. Takav pad prodaje, prema tvrdnjama naših dobro upućenih sugovornika, u Podravci nije zapamćen te on pokazuje kroz kakvu ozbiljnu krizu prolazi koprivnička kompanija.
Iako Podravka prolazi kroz krizno razdoblje, 12. kolovoza dioničarima je isplaćen 91 milijun kuna dividende. Najviše su dobili mirovinski fondovi koji drže oko 51 posto vlasništva, riječ je o 48 milijuna kuna, 23 milijuna kuna dobila je država, a tu je i Mesna industrija braće Pivac s tri milijuna kuna dividende. Vodeći Podravkini menadžeri, odnosno pet članova Uprave i 60 direktora, ove godine dobilo je oko 21,4 milijuna kuna bonusa koji su im isplaćeni za dobro poslovanje u prethodnoj, 2021., godini, a najveći iznos od oko milijun kuna dobila je predsjednica Uprave Dalić. Dok se u Upravi raspoređuju milijunski bonusi, u Podravci tinja nezadovoljstvo djelatnika čije plaće iznose od 4500 do 5000 kuna neto. Nezadovoljni su i oni koji imaju doticaja s Podravkinim poslovnim programom pekarstva koji je u prvom polugodištu ove godine ostvario oko 305 milijuna kuna prihoda, što je rast od 14 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no i u tom segmentu situacija je nalik na onu s Vegetom. Pekarstvo u Podravci obuhvaća uglavnom asortiman slovenskog Žita, a riječ je uglavnom o brašnu, žitu te kruhu, pecivima i slatkim proizvodima.
Umjetno poskupljenje
Rast prihoda potaknut je dizanjem cijena proizvoda, ali je bez obzira na to, pekarstvo u minusu u odnosu na prvi kvartal 2019., kada je ostvareno oko 313 milijuna kuna prihoda, što znači da je ove godine u odnosu na 2019. zabilježen pad prodaje od oko 2,5 posto. Prošle godine Žito je poslovalo s oko 730 milijuna kuna prihoda, ali i uz gubitak od oko šest milijuna kuna, no kako navode naši sugovornici, Žito ionako godinama posluje u gubitku te mu nije previše pomoglo ni to što su se u Podravci nedavno odlučili provesti restrukturiranje poslovanja te slovenske kompanije tako što se objedinilo pekarstvo na manjem broju lokacija, pri čemu je naglasak stavljen na pekarsku proizvodnju i modernizaciju, u što je uloženo oko deset milijuna eura.
U Žitu je također došlo do promjena u vodstvu pa je poziciju generalnog direktora preuzeo Tomislav Bujanović, no bez obzira na to, rezultati zasad nisu vidljivi. Vidljivo je zato da se nedavno sastao vodeći Podravkin sindikat PPDIV kako bi se progovorilo o složenom materijalnom položaju Podravkinih djelatnika, na čiji je položaj utjecala globalna kriza, odnosno inflacija i rast troškova života. Razgovori na tu temu očekuju se najesen, a sindikat s Upravom namjerava početi pregovore o izmjenama kolektivnog ugovora. U krizi su radnici, ali u krizi je i Belupo koji snosi posljedice ruske invazije na Ukrajinu, zbog čega je prestao isporučivati lijekove u Rusiju. Krizu u Podravci rješavaju dizanjem cijena, međutim, naši sugovornici naglašavaju kako je to dugoročno gledano iznimno opasna igra koja bi im se mogla obiti o glavu.
Problemi Belupa
Problem Podravke uz ostalo je i ogroman utjecaj koji politika ima na tu kompaniju koja se susreće s ogromnim rastom troškova, zbog čega Martinu Dalić očekuje iznimno teška jesen. U prvom polugodištu Podravka je ostvarila oko 2,42 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je oko 8,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporedno s time, neto dobit kompanije iznosila je oko 195 milijuna kuna, Podravka d.d. ostvarila je profit od 136 milijuna kuna, što je za 0,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je Belupo ostvario dobit od 59 milijuna kuna, što je za 3,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.
Neformalno se može čuti kako Belupo i dalje, bez obzira na zabrane, svoje proizvode plasira na rusko tržište, no izgleda da od toga nema neke velike koristi. Belupova kategorija lijekova na recept ostvarila je oko 8,8 milijuna kuna, što je 2,5 posto manje prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, a tu je i pad prodaje dermatoloških lijekova, posebice na ruskom tržištu. Na tržištu istočne Europe kojim također dominira Rusija Podravkina prodaja srozala se na 27 posto, a Belupo je pak tu na posebnom udaru s padom od oko 34,5 posto. Iako formalno Podravka bilježi rast prihoda, oni nisu rezultat rasta prodaje Podravkinih proizvoda, nego dizanja cijena. Rast cijena nastavio se i tijekom drugog kvartala pa se u konačnici može zaključiti kako je Podravkina prodaja količinski ozbiljno podbacila. Susreću se u Podravci u posljednje vrijeme i s nedostatkom radne snage, a naši sugovornici navode kako radnika nedostaje na održavanju, ali i u pogonima, što bi se dugoročno moglo odraziti na kvalitetu Podravkinih proizvoda. Nedostatak domaćih radnika u Podravci krpaju angažmanom stranih radnika iz Nepala i Tanzanije, a Koprivničani na to ne gledaju blagonaklono, ne zato što nisu naklonjeni strancima, nego zato što se na taj način ruši cijena njihova rada, ali i kvaliteta proizvodnje. U Podravci je krajem lipnja bilo zaposleno oko 6500 radnika, odnosno oko 200 manje nego u isto vrijeme prošle godine i oko 650 manje u odnosu na pretprošlu godinu.
Obiteljski problemi
Premda im radnika u proizvodnji nedostaje, direktora u Podravci ne manjka pa se Martini Dalić u posljednjih godinu dana pridružilo oko 14 novih menadžera koji bi navodno trebali unaprijediti poslovanje. Da od toga nema ništa, tvrdi HDZ-ovac Zdravko Dimač koji se oglasio za lokalni portal Danica.hr iznoseći niz kritika na račun Podravkine uprave. Kako tvrde u tom mediju, njegove riječi imaju težinu zbog toga što je Dimač poniknuo u Podravci, ali i zbog toga što je riječ o čovjeku s golemim menadžerskim iskustvom, njegove riječi mogle bi nezgodno sjesti i Dalić koja je u Upravu Podravke dovedena uz blagoslov Dimačeva HDZ-a, odnosno uz blagoslov premijera Plenkovića.
“Zasad se još ništa ne vidi, prodaja se ne ostvaruje kako treba, prihodi su niži, količine u prodaji manje. Plaće direktnih radnika ni približno ne prate rast inflacije, u nabavi primarnih sirovina za cijelu grupu ne ostvaruju se planske i potrebne veličine, volumeni. Morat će se uvoziti i naravno puno skuplje platiti da se uopće nabavi, kupi. Nije dobro i ništa se ne nazire da će biti bolje, a moram reći, moglo je biti bolje”, rekao je Dimač koji kao najizraženije probleme ističe one u prodaji i one koji se odnose na efikasnost nabave i poljoprivredu.
S obzirom na krizu u Podravci, nije čudno što su Martinu Dalić ove godine u Petrčanima viđali uglavnom vikendom. U tom mjestu u kojem Martina i njezin suprug Niko posjeduju luksuznu vilu Dalići su česti gosti, no ove godine suprug Niko ljeto uglavnom provodi sam. Čak i kada mu se vikendima pridruži supruga, ne izlaze zajedno u šetnju, nego i jedno i drugo u ljetnim večerima uživaju u samoći pa ih se i na kavama i na šetnici viđa odvojeno, što se, prema tvrdnjama upućenih, prošle godine nije događalo.