MESIĆ OŠTRO KRITIZIRAO STAVOVE SRBIJE:’ Samo budala može pomisliti na prekrajanje granica!’

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik ponovno je komentirao stanje u Crnoj Gori te je poručio da se  u unutarnje stvari Crne Gore, preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) umiješala politika za koju se očekivalo da je nestala s ovih prostora, a koja se promovira kroz poruku takozvanog ‘srpskog svijeta’.

Komentirao je i sadašnju politiku Srbije kao i ulogu Slobodana Miloševića i njegove politike.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa poručio je da u regiji postoje velikodržavni projekti, te da nisu svi shvatili da se granice ne mogu mijenjati.

Nedavno je u službeni posjet Hrvatskoj stigao crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Taj posjet u vidu svih događanja koja su se zbila u Cetinju, Mesić vidi kao Poručio je da u regiji postoje velikodržavni projekti, te da nisu svi shvatili da se granice ne mogu mijenjati.

“To nije dobro. Konkretno, riječ je o miješanju Srpske pravoslavne crkve, vrha pravoslavne crkve iz Beograda u vjerska pitanja ali i državne poslove Crne Gore. U Crnoj Gori, kao i kod svih nas, crkva je odvojena od države ali u Crnoj Gori je specifično. Crnogorska pravoslavna crkva bila je autokefalna i to bi svi trebali znati u smislu odnosa te dvije crkve, koje egzistiraju na prostoru Crne Gore, rekao je Mesić komentiravši zbivanja u Crnoj Gori



‘Iluzija SPC-a’

Istaknuo je kako ima onih krugova u Srbiji koji žive u iluziji da se putem SPC-a može promijeniti pozicija Crne Gore u svijetu, da se na neki način kroz crkvenu politiku Crna Gora može promovirati u krug „srpskog sveta“.

“To su priče iluzionista. Od toga nema ništa. Dobro bi bilo da dođe do otrježnjenja i da se shvati. Crkva neka se bavi crkvenim pitanjima. Gdje gdje god se crkva miješala u državne poslove bilo je na štetu crkve i na štetu države, a najviše na štetu građana. Nužno je da se to shvati”, rekao je Mesić.

Mesić je komentirao aktualnu politiku Srbije u regiji.

“Na tu politiku gledam kritički, iz više razloga. Svi koji se bave politikom znaju da smo mogli proći bez rata. Sasvim je jasno da je Titova Jugoslavija imala tri glavna integrativna faktora. Jedan je bio Tito i njegova karizma, kao ratni pobjednik nakon Drugog svjetskog rata. Drugo, kao jedan od najvećih političara samim formiranjem Pokreta nesvrstanih svrstao se u velike ili najveće državnike jer je okupio više od 150 država i preko tog Pokreta komunicirao sa sukobljenim stranama u Hladnom ratu. Drugi faktor je bila Komunistička partija saveza komunista koji je razbijen voljom Slobodana Miloševića i Saveza komunista Srbije, a treći faktor bila je Jugoslavenska vojska koja je prestala praktično biti Jugoslavenska jer su iz nje izašli Slovenci, Albanci, Hrvati i Bošnjaci.

Ona se pretvarala u Srpsku vojsku i Slobodan Milošević je bio uvjeren da s tom vojskom može ostvariti političke ciljeve. A njegov politički cilj nije bila federacija niti konfederacija, on je bio protiv toga. Milošević je varao svijet da se bori za Jugoslaviju. Svijet je bio sentimentalan prema Jugoslaviji zbog njenih zasluga u ratu, a i nakon njega”.

Potom se osvrnuo na ulogu Slobodana Miloševića.

Milošević je varao i Srbe. Varao ih je jer je tvrdio „živjeli ste u jednoj državi, živjet ćete i dalje u jednoj državi“. On tu nije mislio na Jugoslaviju jer je nju razarao svim sredstvima. On je njima poručio „morate donijeti miraz Velikoj Srbiji u teritoriju“. To je bila njegova politika. 65 posto Bosne i Hercegovine, a od drugih što se otme. Na Sloveniju nije računao. U Sloveniji nema autohtonog srpskog stanovništva”, rekao je Mesić te nastavio:

“Zbog toga što su nestali integrativni faktori trebalo je ići na novi politički dogovor. To je ono što nismo uspjeli. Ja, kao član Predsjedništva Jugoslavije, a kasnije i predsjednik Predsjedništva pokušavao sam na sve načine da nađemo novi politički dogovor. A to je konfederacija. Da smo to uspjeli izbjegli bismo rat jer bismo se dogovorili. Oročili bismo konfederaciju na tri, pet ili osam godina, koliko se dogovorimo. Da se dogovorimo koji će biti konfederalni poslovi, a koji poslovi se prenose na novoosnovane države. Konstitutivni elementi bi se osamostalili i potpisali bismo konfederalni sporazum.

“To bi spasilo zemlju u svakom slučaju, nastavili bi put prema Europi svi konstitutivni elementi, sve republike, samostalno. Ovako smo dobili „komadanje“ Jugoslavije na izazvanom ratu što je Milošević priželjkivao. Tu je našao suradnika, predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana, jer je i on pomislio da bi malo mogao proširiti hrvatske granice. Dakle, pokušaj dogovora o podjeli Bosne je pravi uzrok rata.

Imali smo 100.000 mrtvih, a granica se nije promijenila ni milimetar. Vraćamo se na one poruke “srpskog sveta“ koje je Ilija Garašanin slao poput „ujedinjenje zemalja gdje god žive Srbi“, potom Stevana Moljevića, člana štaba Draže Mihailovića, koji je plasirao ideje proširenju srpskih granica. Imamo opet te pokušaje jer neki nikako ne mogu shvatiti da se granice ne mogu mijenjati, da su granice zadane, arhitektura Europe je završena i prema tome i arhitektura granica Srbije i prema Crnoj Gori i prema Kosovu, poručio je bivši predsjednik RH.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI