Tjednima je medijske stupce punila polemika između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, koji su zaratili oko kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Zlate Đurđević, koja je bila predsjednikov izbor za šeficu ovog najvišeg suda u zemlji.
Profesorica Đurđević nije ispoštovala proceduru – ponavljali su jedan za drugim istaknuti HDZ-ovci, njihovi ministri i saborski zastupnici pa i koalicijski partneri Plenkovićeve Vlade. I onda kada je Đurđević ipak odlučila ispoštovati procedure pa se prijaviti na natječaj DSV-a, prostora za njen izbor nije bilo. HDZ-ovci su po Plenkovićevom naputku poslali odbijenicu Milanovićevoj kandidatkinji pa se saga s Vrhovnim sudom, čije je vođenje nakon Đure Sesse privremeno preuzeo sudac Marin Mrčela, nastavila.
U nastavku priče ambicije za vođenje Vrhovnog suda iskazao je sam Mrčela, koji prema tvrdnjama upućenih uživa simpatije premijera Plenkovića te slovi kao osoba oko koje bi se Milanović i Plenković mogli najjednostavnije usuglasiti pronalazeći kompromisno rješenje.
Kompromisa zato nema oko suca Ivana Turudića, koji je prije nekoliko dana otkrio kako se i sam planira kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda. Malo je vjerojatno da će Milanović nakon otvorenih sukoba sa ovim nekadašnjim predsjednikom Županijskog suda podržati njegovu kandidaturu na Vrhovnom sudu, tim više što Turudiću zeleno svjetlo nije dala ni bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u vrijeme kada su političke okolnosti bile daleko drugačije i možda čak i naklonjenije Turudiću koji je nedavno ostao bez pozicije predsjednika Visokog kaznenog suda, iako se mjesecima, još od njegova osnutka, ovaj sud nazivalo Turudićevim sudom.
U borbu za vodeću fotelju na Vrhovnom sudu sprema se upustiti i sudac Radovan Dobronić, koji bi mogao ozbiljno pomrsiti račune Mrčeli. Naime, ovaj sudac Trgovačkog suda spominje se kao favorit predsjednika Milanovića koji s odobrenjem gleda na njegovu presudu u slučaju “švicarac”. Dobronić je i inače izvan te presude poznat po kritikama na račun banaka u Hrvatskoj pa je tako jednom prigodom baš njih prozvao, navodeći kako banke koče razvoj gospodarstva u našoj zemlji.
“Hrvatska kao država ima situaciju da joj je 90 posto bankarskog sektora u inozemnom vlasništvu. Tu situaciju u Europskoj uniji mislim da osim Luksemburga nema nitko. Možda još netko, ali Luksemburg je uvijek poseban slučaj, oni su od toga razradili cijeli sustav, njihov sustav je da privlače što više banaka. Italija ima svoj bankarski sektor, ove velike banke, itd. Francuska ima puno stranih banaka, Engleska ima strane banke, ali nema nikakvog govora da bi bilo gdje bilo 90 posto”, rekao je Dobronić gostujući svojedobno na N1 televiziji.
Dobronićevoj kandidaturi u vladajućem HDZ-u navodno baš i nisu odveć naklonjeni pa bi u slučaju da Milanović bude nastavio inzistirati na njemu, kao novom čelniku Vrhovnog suda ipak trebalo ostaviti opciju za još jedan mogući javni poziv, ali i za još jedan krug izbora za predsjednika Vrhovnog suda, kao i za još jedan krug sukoba između Banskih dvora i Pantovčaka.